Ako je suditi po neskrivenom zadovoljstvu izlagača, ali i velikom zanimanju i posve konkretnim upitima posjetitelja, pred hrvatskom nautikom su bolja vremena
23. Zagrebački sajam nautike u nedjelju je zatvorio vrata, a ono što će ga zasigurno obilježiti u odnosu na prošlogodišnji ali i buduće sjamove, jest velika i jasno vidljiva doza optimizma koja je zračila sa svakog od štandova u četiri puna paviljona Zagrebačkog velesajma. Ako je suditi po osmijesima i neskrivenom zadovoljstvu izlagača, a posebno velikom zanimanju i posve konkretnim upitima posjetitelja, pred hrvatskom nautikom su bolja vremena koja najavljuju izlazak iz višegodišnje recesije i lagani oporavak nautičkog sektora.
Svi izlagači, bilo da je riječ o proizvođačima plovila, prodavačima nautičke opreme, zastupnicima velikih inozemnih tvrtki ili pak malim domaćim brodograditeljima, izlagačima sportske opreme i rekvizita za zabavu na vodi, slažu se da je ovogodišnji sajam pokazao veći interes kupaca, a dobar dio upita zasigurno će se u narednim tjednima i mjesecima pretočiti i u posve konkretne poslove. Kako nam je naglasio jedan od sugovornika, ne treba očekivati čuda koja se događaju preko noći, ali zbrajajući sve viđeno u proteklih pet dana trajanja sajma imamo posve čvrste temelje za konstataciju da domaća nautika polako ali sigurno korača prema izlasku iz krize.
No ono što ne možemo pozdraviti i što moramo istaknuti kao svojevrsnu kritiku ovogodišnjem sajmu – a sličan se trend na zagrebačkim manifestacijama primjećuje i proteklih nekoliko godina – jest činjenica da u moru gumenjaka, brzih glisera i motornih brodova svih vrsta i veličina, posjetitelji nisu mogli razgledati niti jednu jedinu jedrilicu!!! Osim prototipa betinske gajete sa latinskim jedrom, koja je zapravo bila svojevrsni umjetnički dodatak sajmu, te male trometarske drvene barke na štandu agencije Adriatic Sailor, a koja je imala istu namjenu, među izlošcima se nije moglo naći ni jedno jedro, pa su ljubitelji vjetra i ove godine ostali razočarani. Posve je jasno da se izlagačima ne može nametnuti vrsta brodova koje žele izlagati, no možda bismo kao svojevrsnu sugestiju organizatorima sajma mogli predložiti da se izlagačima jedrilica ponude ponešto povoljniji uvjeti najma štandova kako bi sajam i s tom ponudom dobio na živosti i raznolikosti, te privukao i one posjetitelje – a ima ih! – koji su unatrag nekoliko godina, upravo zbog toga što u halama ne mogu naći jedrilice, počeli zaobilaziti Zagrebački nautički sajam.
Posebno zapaženi hrvatski predstavnici
Među izloženim motornim brodovima zamijećeni su prekrasni primjerci tvrtki Four Winns, Quicksilvera, Jeanneaua, Delphie, Atlantica ili pak Glastrona, više modela sve popularnijih gumenjaka sa čvrstim dnom i središnjom upravljačkom konzolom, među kojima svakako treba izdvojiti i vrhunske domaće čamce Falkor 22 i Vento 500, ili pak primjerke tvrtki Bura brodovi, Maestral, Jadran Motor i Barracuda, koji kvalitetom nimalo ne zaostaju za inozemnima, te male motorne brodove tvrtki Mlaka šport, Arba nautika, Sykora nautika ili pak Remia-plast, Nautika, Naval, Obrt Matošić… Od uvoznih pak gumenjaka primijetili smo i novo ime na domaćoj nautičkoj sceni – klasične gumenjake latvijskog proizvođača Dulkan koji se na naše tržište pokušavaju probiti visokom kvalitetom i iznimno pristupačnom cijenom svojih modela.
No posebnu skupinu čine već etablirani domaći mali brodograditelji čiji modeli plijene posebnu pažnju posjetitelja. Nekoliko hrvatskih i svjetskih premijera koje su izašle iz domaćih malih brodogradilišta na najbolji su način posvjedočile da naši proizvođači plovila koji su uspjeli preživjeti nekoliko proteklih teških godina doista imaju što za pokazati i da kvalitetom svojih brodova nimalo ne zaostaju za razvikanijim svjetskim brendovima. Među izloženim primjercima izdvaja se Leidi 800 sa vanbrodskim motorom, čija premijera nije prošla nezapaženo, a dodatan zamah svakako joj je dala i laskava titula broda godine 2014. portala Naucat, iza koje stoje svjetski proizvođači plovila. Vlasnik obrta Leidi Marsel Brkić za Nautica Portal je potvrdio kako su i svjetski brodograditelji, ali i zainteresitani kupci, prepoznali da se radi o brodu koji je napravljen upravo za današnje vrijeme i zahtjeve kupaca, sa izuzetno velikim i dobro iskorištenim unutrašnjim prostorom za šesteročlanu posadu i bogatom standardnom opremom, te prostranom krmenom platformom za olakšan ulazak u plovilo, a posebno nam je skrenuo pažnju na inovativno dno plovila koje je Leidi 800 dalo veću stabilnost i bolju upravljivost (uz ugrađeni pramčani propeler), a uslijed smanjenog otpora i značajno veću putnu brzinu uz nižu potrošnju goriva. Kao poseban kuriozitet valja napomenuti i da se među domaćim izlagačima nakon višegodišnje pauze ponovno pojavila i tvrtka JK Nautika, iza koje stoji dobro poznata radionica brodova Kosanović iz Novog Čiča kod Velike Gorice. Brojnim jedriličarima i vlasnicima glisera i manjih motornih barki ime radionice Kosanović ne treba posebno predstavljati, treba tek reći kako, prema riječima Josipa Kosanovića, unatoč činjenici da sada više proizvode motorne brodove i kanue, priča o jedrilicama iz radionice Kosanović nije gotova. „Svi nacrti su sačuvani, neki i dorađeni i osuvremenjeni, i ako bi bilo dovoljnog interesa jedriličara ne bi bio problem ponovno krenuti u proizvodnju“ kaže Josip Kosanović.
Među izloženim plovilima posebnu su pažnju svojim luksuzom i sjajem privukle i tri domaće motorne jahte – Pičuljan Eleven Fly Brodogradnje Pičuljan, Pearlsea 31 tvrtke Pearlsea Yachts i Mirakul 40 tvrtke Grginić Yachting. Sve su one su na Zagrebačkom sjamu doživjele svoje premijere, a Klaudio Grginić nam je posebno napomenuo kako je nekoliko Mirakula već „otplovilo“ za Italiju i Australiju, što znači da su kvalitetu domaće brodogradnje, uz cijenu koja je i te kako konkurentna sličnim svjetskim proizvođačima, prepoznali i inozemni kupci. Upravo zbiog tog dobrog odnosa vrhunske kvalitete uz povoljnu cijenu Mirakuli na svakom europskom i svjetskom sajmu na kojem se pojave izazivaju golem interes posjetitelja i potencijalnih kupaca i veliku gužvu oko izloženih brodova, kaže Grginić i dodaje kako, unatoč velikom interesu inozemnih kupaca, ni onih domaćih ne manjka, a posebno nama najbližih susjeda Slovenaca.
Male električne pente sve zanimljivije posjetiteljima
Među izlagačima nautičke opreme, uz brojne i svjetski priznate izlagače unutarnjih (Volvo, Steyr, Yanmar, Nanni, Lombardini, Perkins, …) i vanbrodskih motora (Yamaha, Honda, Suzuki, Evinrude, Mercury, Mariner, Tohatsu, Parsun,…) te brodske elektronike (Garmin, Raymarine, Humminbird,…) , svoju je bogatu ponudu predstavila i udruga H.U.N.T., koja objedinjava osam najvećih trgovina nautičke opreme u Hrvatskoj. A kada je o nautičkoj opremi riječ, svakako valja zabilježiti i da se ove godine u Zagrebu po prvi puta predstavila i tvrtka Eval iz Grčke. Njihov predstavnik Korlotsidis Spiros potvrdio nam je kako su, unatoč tome što su u Hrvatskoj po prvi puta i što još ne poznaju domaće tržište, u načelu zadovoljni i organizacijom sajma i zanimanjem posjetitelja za njihove proizvode, iako dodaju kako su očekivali veći sajam i više posjetitelja. No dodaju i da su u Zagreb stigli sa prvenstvenim ciljem da svoje proizvode, iza kojih stoji etablirana tvornica opreme sa gotovo 40-godišnjim proizvodnim iskustvom, predstave hrvatskim nautičarima te po mogućnosti i pronađu zastupnika koji bi njihove proizvode prodavao na domaćem i regionalnom tržištu.
Kompletnom dojmu sajma svakako treba pridodati i nekoliko zanimljivih izlagača dasaka za surfanje, opreme za rekreaciju i sportove na vodi, ribolovnog pribora, ronilačke opreme i opreme za podvodne sportove, te nekolicinu predstavnika sve zanimljivijih proizvođača električnih brodskih motora, koji su najviše zainteresirali upravo ribolovce. „Zanima me ovakav motor, htio bih nekako postići da svojoj barci mogu osigurati ono konstantno lagano kretanje kad lovim na panulu, a da pritom bukom ne plašim ribu kao kad vozim na klasični motor. Ovako nešto mi se čini pravi izbor“ komentirao nam je kratko jedan od zainteresiranih promatrača koji je razgledavao štand sa izloženim električnim pentama.
Dodajmo na kraju i da je u okviru sajma bio postavljen i šestmatrski bazen na kojem je organizirana demonstracija tehnike ronjenja na dah u okviru projekta „Pogled u plavo“, kojeg organizira zagrebački klub „Geronimo“, a aktualni prvak i rekorder Slovenije u ronjenju na dah Jure Daič zainteresiranim je posjetiteljima demonstrirao ronjenje na dah u disciplini statički apnea. Jure je bez daha izdržao 8 minuta i 3 sekunde. I zainteresitrani promatrači i posjetitelji imali su prilike u sklopu projekta navući ronilačko odijelo i uz pomoć instruktora probno zaroniti i iskušati svoje sposobnosti u ovoj zahtjevnoj sportskoj disciplini. Sve u svemu, obilje zanimljivosti i događanja na ovogodišnjem sajmu, koji svakako obećavaju još interesantniji, dinamičniji i posjećeniji idući nautički sajam.
Nautica Portal
{gallery}ZV2014{/gallery}
