Količina se oborine pritom predviđa manjom od prosjeka ili najviše oko njega, što pak znači da je mogućnost za onako kišovito ljeto kakvo je bilo prošle godine vrlo mala
Nakon prilično nestabilnog i kišovitog prošlogodišnjeg ljeta, s obiljem oborina, grmljavinskih nevremena i snažnih nevera na cijelom Jadranu, brojni nautičari s nestrpljenjem očekuju prve naznake dugoročnijih prognoza koje bi barem u grubim okvirima dale naslutiti kakva nas ljetna sezona očekuje. Možemo li, dakle, očekivati još jedno ekstremno kišno i nestabilno ljeto, ili nas ipak očekuje nešto mirnija i toplija sezona u kojoj nećemo trebati prečesto tražiti siguran zaklon od vjetrova i valova? Ako je suditi po dugoročnoj sezonskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), pred nama je toplo i sušno ljeto.
Prema dostupnoj tromjesečnoj prognozi temeljenoj na izračunima računalnog modela Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF)iz Readinga u Velikoj Britaniji ljetni mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) će u Hrvatskoj vjerojatno biti topliji nego što je uobičajeno, slično kao što je to bilo tijekom svakoga ljeta u ovome stoljeću. Količina se oborine pritom predviđa manjom od prosjeka ili najviše oko njega, što pak znači da je mogućnost za onako kišovito ljeto kakvo je bilo prošle godine vrlo mala.
Znači, na cijelom se području Hrvatske u ljetnim mjesecima očekuje pozitivno odstupanje srednje tromjesečne temperature u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti. Pritom je u kolovozu izgledno najveće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od klimatološkog srednjaka u većini krajeva i to uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. I u lipnju i srpnju moguće je toplije nego što je uobičajeno, no pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature vjerojatno neće biti veliko, odnosno ponegdje, posebice na dijelu sjevernog Jadrana i u gorju, moguće je prosječno toplo vrijeme.
Ukupna količina oborine tijekom ljeta vjerojatno će uglavnom biti manja od prosjeka ili oko njega. Prema tromjesečnoj prognozi ECMWF-a, signal za manjak oborine u odnosu na višegodišnji srednjak najviše je izražen u kolovozu i to u većem dijelu Hrvatske. Valja istaknuti kako je u kolovozu na Jadranu prosječna količina kiše razmjerno mala pa se ne može isključiti mogućnost potpunog izostanka oborine ponegdje na moru, ponajprije u Dalmaciji. U lipnju je pak povećana vjerojatnost za količinu oborine oko ili čak moguće i malo veću nego što je uobičajeno mjestimice na sjevernom Jadranu.
Iako se tijekom ljeta predviđa toplije od prosjeka, to ne znači da u sljedeća tri mjeseca ne može biti kraćih hladnijih razdoblja. Također, bez obzira na prognoziranu količinu kiše uglavnom manju od prosjeka ili oko njega, tijekom ljeta moguća su kraća razdoblja s lokalno većom količinom kiše i izraženijim pljuskovima kao posljedica jake konvektivne aktivnosti odnosno izraženijih grmljavinskih nevremena koja nisu neuobičajena u toplom dijelu godine.
DHMZ / Nautica Portal
