Hrvatska nema posebnih zakonskih propisa koji reguliraju komercijalno spašavanje materijalnih dobara na moru, što postojećim tvrtkama otežava posao i naplatu obavljenih intervencija
Foto: EmergenSea
Nautička sezona još se nije pošteno zahuktala, a već se bilježe brojni slučajevi intervencija na moru i akcija spašavanja plovila i posada u nevolji. Podatak da gotovo svakoga dana – a u špici nautičke sezone, u udarnim ljetnim mjesecima nerijetko i nekoliko njih u jednom danu – neko plovilo pozove u pomoć najbolje ide u prilog tvrdnji o izuzetnoj važnosti dobre organizacije mreže pomoći na moru. Pritom je dobra i kvalitetno koordinirana suradnja državnih institucija pomoći – prije svega Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, lučkih kapetanija i pomorske policije – i tvrtki za komercijalno spašavanje plovila temelj sigurnosti svakog nautičara. I upravo je to – spašavanje imovine – temeljni zadatak EmergenSea mreže pomoći i dostave na moru, iako nije rijetkost da njihove dežurne ekipe priskoče u pomoć i u stuacijama kada su ugroženi ljudski životi.
„EmergenSea ima izuzetno dobru suradnju sa lučkim kapetanijama i lučkim ispostavama, te sa Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci, koji su nadležni za spašavanje u slučajevima pogibelji i koji u pravilu reagiraju kada su ugroženi ljudski životi. Za sve ostale situacije u kojima se tijekom prijave utvrdi da je ugrožena isključivo imovina, odnosno plovilo, a nema direktne opasnosti po ljudske živote, MRCC zove komercijalne tvrtke za spašavanje i takve situacije su onda u našoj nadležnosti“ objašnjava Marijana Dešpalj iz EmergenSea mreže i dodaje kako u takvim situacijama, kada je MRCC primio poziv i proslijedio ga tvrtki EmergenSea, Nacionalna središnjica u Rijeci nakon obavljene intervencije u pravilu traži izvještaj, odnosno želi znati je li intervencija prošla uspješno. „Tu je naša suradnja vrlo dobra, mi se po obavljenoj intervenciji obavezno javimo i obavijestimo ih da je slučaj riješen i da je plovilo uspješno spašeno, kako bi oni zaključili slučaj“ kazuje Dešpalj.
Hrvatska nije zakonski uredila djelatnost komercijalnog spašavanja na moru
EmergenSea svake godine, na početku nautičke sezone, obavještava Ministarstvo pomorstva i prometne infrastrukture da započinju sa radom, nakon čega se obavijest prosljeđuje svim lučkim kapetanijama i ispostavama te postajama prometne policije koje će im se obraćati u slučaju potrebe za komercijalnim spašavanjem plovila. No EmergenSea se više bavi intervencijama u kojima pružaju usluge pomoći članovima EmergenSea kluba, a to su najčešće slučajevi raznih kvarova motora, oštećenja plovila u slučaju sudara, nasukavanja ili udarca u plutajuće objekte na moru, oštećenja opreme na plovilu, potonuća ili raznih drugih nezgoda koje mogu omesti normalnu plovidbu. U takvim slučajevima Nacionalna središnjica ne izlazi na more, već vlasnika plovila upućuje na komercijalne tvrtke za pružanje pomoći.
Veliki problem, tvrdi Dešpalj, leži u činjenici da Hrvatska nije adekvatno zakonski uredila djelatnost spašavanja na moru, ili preciznije kazano nema posebnih zakonskih propisa koji reguliraju komercijalno spašavanje materijalnih dobara na moru, što postojećim tvrtkama otežava posao i naplatu obavljenih intervencija, i to u pravilu u slučajevima kada uslugu pomoći i spašavanja pružaju vlasnicima plovila ili korisnicima charter usluga koji nisu njihovi članovi.
Ispričala nam je potom jedan slučaj koji najbolje ocrtava probleme s kojima se, upravo zbog loše zakonske regulative, nerijetko susreću. „Ne tako davno imali smo slučaj jedne jedrilice iz chartera koja se zatekla u neveri i uputila je poziv centru MRCC u Rijeci, a oni su, budući da posada nije bila životno ugrožena, poziv proslijedili nama. Naša EmergenSea ekipa je usred noći i po dosta jakom moru izašla na intervenciju, doteglili smo plovilo na sigurno, a kada smo im ispostavili račun za pruženu uslugu posada – a radilo se o stranim državljanima – je prigovorila da je iznos previsok i da ga oni ne žele platiti. Nazvali smo centar MRCC u Rijeci, budući da smo na njihov poziv izašli na intervenciju, iznijeli smo im problem i obavijestili ih da posada neželi podmiriti račun, na što smo dobili odgovor kako oni ne mogu ništa učiniti po tom pitanju, te da jedino mogu predati audio snimku zaprimljenog poziva iz koje se vidi da je posada tražila pomoć, u slučaju da nam zatreba kao dokaz. Zvali smo potom i nadležnu lučku kapetaniju, pa i postaju pomorske policije i svugdje smo dobili isti odgovor – da oni nemaju jurisdikciju nad stranim državljanima i da nisu ovlašteni reagirati u ovakvim slučajevima. Na naš upit smijemo li im oduzeti dokumente broda kao neku vrstu osiguranja da će račun biti podmiren dobili smo odgovor da, prema važećim zakonima, to ne možemo učiniti bez pristanka posade, te da oni svojom voljom moraju ostaviti dokumente, no posada nam, jasno, nije htjela dobrovoljno predati dokumente. Nakon par sati navlačenja problem smo na kraju riješili pozivom charter agenciji u čijem je vlasništvu brod. S njima smo dogovorili da račun ispostavimo agenciji, a oni su trošak podmiriti oduzimanjem od kaucije koja je položena prilikom preuzimanja broda“ ispričala nam je Dešpalj.
Ona dodaje kako ovo nije bio izoliran slučaj, da se slične situacije znaju povremeno događati, te da su u takvim slučajevima prepušteni sami sebi i vlastitoj snalažljivosti i umijeću pregovaranja. „Najgore je što u trenutku kada se nađete u takvoj situaciji shvatite da vas nitko od nadležnih institucija ne štiti, da iza vas ne stoji ni zakon na koji biste se mogli pozvati i da ste prepušteni sami sebi, čak i u situacijama kada se na intervenciju odazovete na temelju poziva Nacionalne središnjice“ upozorila je.
Nautičari moraju biti svjesni činjenice da spašavanje plovila košta
Nautičari moraju biti svjesni činjenice da usluga spašavanja plovila ima svoju cijenu i da svaki izlazak spasilačke ekipe na more uzrokuje troškove koje netko mora podmiriti. U brojnim zemljama članicama EU sustav spašavanja plovila na moru ili jezerima dobro je organiziran i točno se zna tko podmiruje troškove akcija spašavanja, a kvalitetnija organizacija tog segmenta zaštite nautičara svakako očekuje i Hrvatsku. Temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine, koja obvezuje i Hrvatsku, te važećeg Pomorskog zakonika, svaka je država dužna organizirati službe spašavanja ljudskih života na moru u slučajevima pogibelji, i takve se akcije u pravilu ne plaćaju. No kada je u pitanju spašavanje materijalnih dobara, odnosno plovila, nužno je kvalitetnije zakonski riješiti to područje. A da je to doista područje o kojem se do sada malo vodilo računa svjedoči i podatak da djelatnosti komercijalnog spašavanja plovila na moru uopće nema u Nacionalnoj kategorizaciji djelatnosti (NKD), što drugim riječima znači da se na taj oblik djelatnosti uopće nije računalo niti je ona predviđena. Dešpalj pripovijeda kako su, kada su prilikom prijave tvrtke bili prisiljeni odabrati djelatnost sa NKD popisa, ustanovili da djelatnosti komercijalnog spašavanja uopće nema na popisu, pa su, tražeći koliko-toliko srodnu djelatnost, na kraju odabrali i upisali ‘uslužne djelatnosti u vezi sa vodenim prijevozom’ i tako su upisani u registar.
EmergenSea je, iako relativno mlada služba pomoći na moru, već odavno prerasla hrvatske okvire i svoje baze, osim onih 18 na hrvatskom dijelu obale ima i jednu bazu u Sloveniji, jednu u Crnoj Gori te 30-ak njih u susjednoj italiji, a sve one posluju pod zajedničkim imenom EmergenSea, što znači da član EmergenSea mreže može biti siguran da će u slučaju potrebe dobiti adekvatnu pomoć u bilo kojoj od ovih zemalja. Obala Italije i Slovenije, kao i naša obala, dobro su pokrivene ekipama EmergenSea mreže. Uz postojeću jednu bazu u Bokokotorskom zaljevu u Crnoj Gori, u planu je skoro otvaranje još jedne baze kako bi crnogorska obala bila dobro pokrivena ekipama za pomoć, a priprema se i širenje na Maltu i Francusku, te slijedi skoro potpisivanje ugovora za franšize EmergenSea i u tim zemljama. A budući da se EmergenSea polako ali sigurno širi i postepeno u svoju mrežu uključuje sve više zemalja, planira se i otvaranje međunarodne centrale i europskog EmergenSea tima koji će objedinjavati poslovanje u svim zemljama članicama mreže. Internacionalizacija sustava pomoći na moru nautičarima u nevolji ovime će zasigurno biti podignuta na još višu razinu.
Nautica Portal
