Skupinu od pet ulješura, pripadnika najveće vrste kitova zubana, kod otoka Tijata i Zmajana snimili su djelatnici Pomorske policije Šibenik
Djelatnici Pomorske policije Šibenik u utorak su na području otoka Tijata i Zmajana u šibenskom arhipelagu snimili pet ulješura, najveće vrste iz skupine kitova zubana, priopćio je Institut za istraživanje i zaštitu mora „Plavi svijet“, koji je naknadno dobio informaciju da su ulješure opažene i pored Visa.
Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude potpuno bezopasne, ali s obzirom na to da su vjerojatno uznemirene, jer se nalaze u zatvorenom i plitkom prostoru, ta nevladina organizacija moli građane da im se ne približavaju kako zbog straha i uznemiravanja ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje. Udruzi je cilj osigurati siguran izlazak te skupine ulješura iz plitkih dijelova Jadrana pa moli građane da im prijave svako opažanje kako bi provjerili stanje tih životinja, koje su u Hrvatskoj strogo zaštićene. Prema uputama te organizacije, građani u slučaju opažanja mogu fotografirati i snimiti životinju te zabilježiti njezinu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. To mogu dojaviti na telefone 051 604 666 ili 091 4637424, emailom info@plavi-svijet.org, Državnom zavodu za zaštitu prirode ili DUZS-u na broj 112.
Riječ je o životinjama koje inače obitavaju u velikim dubinama pa im u slučaju ulaska u kanale između jadranskih otoka prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja, napominje Plavi svijet. Populacija koja obitava u Sredozemnom moru prema procjeni broji manje od 2500 jedinki zbog čega se tu vrstu smatra “ugroženom”. Ulješure u Sredozemlju, koje se genetički razlikuju od najbliže populacije u Atlantiku, izravno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske mreže i sudara s brodovima. Zbog malog broja mladunaca koji ženka može imati tijekom života, smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada.
Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih, navodi Plavi svijet. Područja obitavanja ulješura u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000 metara između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.
Ulješure se povremeno pojavljuju i u Jadranu, posebice u dubokom južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Tijekom povijesti ulješure su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, a njihovo pojavljivanje najčešće završava nasukavanjem i ugibanjem. Zbog pada brojnosti posljednjih desetljeća nisu zabilježene. Posljednje masovno nasukavanje ulješura, njih sedam, dogodilo se 11. prosinca 2009. na južnom dijelu talijanske obale Jadrana, dok se jedino dokumentirano masovno nasukavanje u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri. Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene u svibnju 1895. između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.
Ulješure žive u svim morima i oceanima osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko tisuću metara. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Boja im je sivo-crna, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu s 8 do 12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5 do 15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.
Hina
