U Rijeci ovoga vikenda održan specijalizirani nautički sajam International Charter Expo 2015., na kojem se raspravljalo o prednostima i nedostacima domaće charter ponude
Foto: Yacht-charter.croatia.eu / ICE
»Hrvatska je charter destinacija broj jedan u svijetu, s rastom fizičkog prometa u prošloj godini od 15 posto“ naglašeno je na otvorenju specijaliziranog nautičkog sajma International Charter Expo 2015 (ICE 2015), koja se u organizaciji tvrtke Jadranski skiperi ovoga vikenda, od 6. do 8. veljače, održava u Opatiji. Ovaj je međunarodni sajam okupio predstavnike 90 charter tvrtki iz 13 zemalja, među kojima su tvrtke iz Tajlanda, Azora, Švadske, Estonije, Grčke i Turske. Tu su i predstavnici 136 agencija iz 30 zemalja svijeta, kao i 40 tvrtki dobavljača.
ICE’15 jedinstvena je sajamska priredba u Hrvatskoj i svijetu koja okuplja charter kompanije, charter agencije i agente, rezervacijske sustave te dobavljače roba i usluga relevantnih za yacht charter industriju iz cijelog svijeta. Svrha sajamske priredbe je okupljanje svih relevantnih dionika charter turizma na jednom mjestu gdje mogu započeti novu ili unaprijediti postojeću poslovnu suradnju. Sajamska priredba otvorena je isključivo za poslovne posjetitelje, predstavnike državnih i javnih institucija te medije.
Daglas Koraca, pomoćnik ministra turizma, kazao je prilikom otvorenja da je Hrvatska u svijetu danas doista vodeća charter destinacija. „Na nama je da taj interes zadržimo te napredujemo u turističkom proizvodu i kvaliteti. Statistika pokazuje kako charter svake godine ostvaruje značajne stope rasta. Upravo zato je ovakvo okupljanje domaće i inozemne poslovne publike važan korak za dodatno jačanje prepoznatljivosti i kvalitete nautičke ponude naše zemlje“ kazao je Koraca navodeći kako nautičari u Hrvatskoj posebno cijene očuvanost okoliša i sigurnost, dok treba poraditi na kvaliteti, opremljenosti i bogatstvu sadržaja.
Nautički turizam, a time i charter, jedan je od deset hrvatskih ključnih proizvoda i njime će se također nastojati produžiti turističku sezonu. U izradi je ujedno i Akcijski plan nautičkog turizma koji bi trebao biti gotov ove godine i dati smjernice kako dalje razvijati ovaj turistički proizvod te podignuti dodatno njegovu kvalitetu.
„U Hrvatskoj je lani u charteru boravilo 350.000 gostiju, a ostvareno je 2,4 milijuna noćenja. Prošla turistička godina bila je vrlo izazovna, posebno zbog loših vremenskih prilika, no ploviti se mora. Cilj je do 2020. godine u pred i podsezoni dovesti milijun gostiju više.“ kazao je Milo Sršen, savjetnik direktora Hrvatske turističke zajednice (HTZ), navodeći kako se u nautici, a tako i u charteru od 2009. stalno bilježi rast broja putnika i najmova plovila. Otvorenju sajma prisustvovao je i opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić, koji kaže da je „hrvatska obala prekrasna i privlači nautičare sa svih strana svijeta“.
No čini se da se, unatoč tituli najjače charter destinacije u svijetu, svi potencijali u Hrvatskoj ne koriste dovoljno. Posebno se to odnosi na gradnju plovila. Tako je Perica Šolić iz Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, koja je uz Ministarstvo turizma i Grad Opatiju pokrovitelj sajma, ukazao da se domaću brodogradnju nedovoljno koristi, a velih dio flote u charteru dolazi iz uvoza. Dodao je da je potrebno iskoristiti stoljetnu tradiciju hrvatske brodogradnje, domaćih znanja i vještina. “To je smjer o kojem moramo razmišljati u budućnosti. Sajam nam pruža priliku za razmjenu iskustva s nama konkurentnim zemljama, da vidimo gdje još možemo napredovati, na koji način povezati turistički i proizvodni sektor te kako charter može koristiti novac iz EU fondova”, naglasio je Šolić. „HGK je vrlo rano prepoznala potencijal ovog sajma, pa je intenzivnim radom s udruženjem charteraša i gotovo svakodnevnom komunikacijom nastojala što bolje zastupati i artikulirati zajedničke interese charter kompanija kod nadležnih institucija. Ipak Hrvatska još nije u cijelosti kapitalizirala vodeću poziciju u charter svijetu” izjavio je Šolić.
Sami vlasnici charter tvrtki ukazuju i na neke duge probleme, među kojima je visoka cijena vezova u marinama i privezištima, kao i nedovoljna marketinška promocija chartera i nautike, unatoč obvezi prikupljanja boravišne pristojbe. Charter kompanije su tako lani uplatile 16,6 milijuna kuna boravišne pristojbe HTZ-u koji ima zakonsku obavezu 50 posto navedenog iznosa koristiti za promociju nautičkog turizma, međutim, nisu zadovoljni razinom odrađene promidžbe.
Novi list / Ministarstvo turizma
