Nešto očito ne valja u politici održavanja sigurnosti pomorskog prometa na Jadranu tijekom turističke sezone
Foto: Ilustracija
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pohvalilo se ovih dana kako je 10. kolovoza provelo koordiniranu akciju nazvanu „Sigurna plovidba 2017“, u kojoj su sudjelovali djelatnici svih osam lučkih kapetanija i 72 lučke ispostave te djelatnicima Službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom. Prekontrolirana su 33 putnička broda, 261 brodica i jahta (146 domaćih i 115 stranih) i 24 koncesijska sidrišta. Prilikom kontrole naplaćeno je čak 76 kazni samo za glisiranje u nedozvoljenom pojasu (unutar 300 m od obale) ili pak zbog nepoštivanja brzine plovidbe, a registrirano je i 146 prekršaja Pomorskog zakona i Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe. Državni je proračun nakon te akcije bogatiji za 307.810 kuna. No jesu li nautičari nakon te akcije doista sigurniji? I vode li naplaćene kazne doista prema većoj sigurnosti pomorskog prometa na Jadranu?
Odgovor na ovo pitanje teško da može biti pozitivan. Statistike pokazuju da je iz godine u godinu na Jadranu sve veći broj jahti, jedrilica, motornih brodova, glisera i gumenih čamaca. Pogonski motori na plovilima sve su snažniji, brodice su sve brže, ali nažalost pomorsko iskustvo, poznavanje propisa i pridržavanje pravila u pomorskom prometu ne rastu jednakom brzinom. Nešto očito ne valja u politici održavanja sigurnosti pomorskog prometa na Jadranu tijekom turističke sezone. Kazne su samo jedna strana inzistiranja na sigurnosti pomorskog prometa, no ne i jedina. Rekli bismo da je preventiva zakazala i da o njoj ni lučke uprave ni pomorska policija, a onda ni nadležno Ministarstvo pomorstva pa ni Ministarstvo turizma ne vode mnogo računa. Nitko od njih – ili, bolje rečeno, svi oni zajedno – nisu našli za shodno izraditi brošuru u kojoj bi vikend-pomorcima, čarterašima i priučenim nautičarima, kakvih je na Jadranu gotovo 90 posto tijekom nautičke sezone, na prihvatljiv i pristupačan način objasnili osnovna pravila o sigurnosti pomorskog prometa, ali i pravila ponašanja na brodu, te pobrojali osnovne informacije o meteorološkim uvjetima, vjetrovima i pravilima sidrenja na moru. Takva je brošura, na kojoj bi se na jednom mjestu objedinile najvažnije i najkorisnije informacije o plovidbi Jadranom, očito nužna. Jer kako drugačije brojnim nautičarima sa upitnim pomorskim znanjem i iskustvom skrenuti pažnju na uvjete plovidbe na Jadranu kako bi zaštitili ne samo druge sudionike u prometu već i same sebe. A kakvo je doista pomorsko znanje i iskustvo naših gostiju-nautičara? Evo kratkog podsjetnika na situaciju na Jadranu samo u posljednja tri i pol mjeseca.
Nesretni je niz započeo jeoš početkom svibnja, kada je kod Šolte poginuo muškarac koji je pao sa jedrilice. Prije nekoliko je dana kazneno prijavljen neodgovorni slovenski vlasnik glisera jer je u uvali Lučina na Pašmanu naletio na 40-godišnjeg kupača u moru i teško ga ozlijedio. Sredinom lipnja kod Makarske je nastradao 27-godišnji njemački turist kojeg je usmrtila elisa glisera na kojem je netom prije nesreće bio putnik. Krajem srpnja četveročlana se nizozemska obitelj gliserom nasukala na otočić Žavinac Mali kod Pakoštana, pri čemu je teže ozlijeđena djevojčica koja je bila putnica u gliseru. Zanimljivo je da se nesreća dogodila usred noći, a nasukavanje je prijavljeno u 23 sata! 20. srpnja u Zadarskom se kanalu motorna jahta pod talijanskom zastavom sudarila sa jedrilicom na kojoj se nalazila četveročlana obitelj. U nesreći samo pukim slučajem nitko nije ozlijeđen. Tek koji dan kasnije u moru ispred Orebića teško je stradao poljski državljanin preko kojega je prešao gliser kojim je upravljao nizozemski državljanin. Podsjećanje na tragediju u Koločepskom kanalu, u kojem je sedam osoba poginulo nakon što je u njihov gumenjak udario brod „Danče“ Lučke kapetanije Dubrovnik izaziva mučne uspomene. Krajem lipnja kod mjesta Šimuni na otoku Pagu smrtno je stradao česki državljanin vozeći se na skuteru, a početkom kolovoza su ispred Novalje na Pagu teško nastradala dvojica Talijana na skuteru sudarivši se sa njemačkim gliserom. Dok ovo pišemo, potraga za nizozemskim državljaninom koji je sa jedrilice pao u more u Viškom kanalu još traje i sve je manje nade da je nesretni jedriličar preživio. Ovo je samo nekoliko upečatljivijih nesreća o kojima smo danima slušali u domaćim medijima. A one nisu jedine.
Od samog početka sezone pratimo brojne akcije lučkih kapetanija, policije i komercijalnih spasilačkih tvrtki u kojima se spašavaju životi nautičara. Bezbrojna su nasukavanja, sudari, požari, potonuća plovila, pogibeljne situacije uzrokovane u najvećem broju slučajeva lakomislenošću, precjenjivanjem vlastitih snaga i pomorskih vještina, nedovoljnim praćenjem meteoroloških prilika, podcjenjivanjem upozorenja na promjene vremenskih uvjeta ili pak neodgovornim i bahatim prepuštanjem upravljanja plovilom uz pomoć automatskog pilota bez nadzora. I koliko god se naše lučke uprave hvalile provedenim akcijama sigurnosti, koliko god novčanih kazni naplatile i koliko kaznenih ili prekršajnih prijava podigle, situacija se na moru ne mijenja nabolje. Dapače, brojke koje govore o porastu pomorskih nesreća i broju smrtno stradalih i teže ozlijeđenih osoba rastu iz godine u godinu. O materijalnoj šteti suvišno je i govoriti.
Mislimo li doista još uvijek da je brošura suvišna i da nam ne treba? Vjerujemo li doista da pomorsko znanje turista koji sobom donose dozvole za upravljanje brodicama i jahtama iz vlastitih zemalja može biti dovoljno za sigurno upravljanje plovilom u Hrvatskoj? Možemo li biti sigurni da ti vikend-nautičari doista dovoljno poznaju meteorološke uvjete, vjetrove, struje i morsko dno u Hrvatskoj za sigurnu plovidbu? Ako dvojite o odgovoru na ova pitanja, molim vas vratite se na početak ovoga teksta. No sve one brojke o nasukavanjima, sudarima, potonućima, poginulima i ozlijeđenima nisu dovoljne da natjeraju nadležne pomorske institucije da prionu poslu i razade preventivni program upoznavanja nautičara sa osonovama plovidbe Jadranom. Doduše, Ministarstvo turizma je na svojim stranicama objavilo prigodnu brošuru o nautičkom turizmu na Jadranu, no naglasak je u njoj stavljen na ljepote Jadrana i mogućnosti koje nautički turizam pruža. Pravila sigurnosti i pravila važna u plovidbi svedena su tek na par osnovnh informacija na samom kraju brošure. Nedovoljno i nepotpuno za sigurnost sudionika u pomorskom prometu!!! Koliko će još mrtvih i ozlijeđenih nautičara i kupača, koliko potonulih, oštećenih i zauvijek izgubljenih plovila trebati nabrojati kako bi se situacija promijenila? Ponavljat ćemo ovo pitanje svaki puta iznova dok se nešto ne promijeni i dok nadležni ne shvate da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme.
Nautica Portal
