Sa 20-ak posto nautičkih kapaciteta u zemlji Zadarska županija ostvarila 23 posto od ukupnog prihoda nautičkih luka u zemlji
Sa 20-ak posto nautičkih kapaciteta u zemlji Zadarska županija ostvarila 23 posto prihoda nautičkih luka u zemlji pri čemu se znatno bolja od drugih pokazala u naplati stalnog veza, ali je zaostajala u tranzitu (koji je unosniji) te je ukupno druga po prihodima nautičkih luka u državi iza Šibensko-kninske županije. Ove dvije sjevernodalmatinske županije čine oko 50 posto prihoda nautike u zemlji.
Hrvatske luke nautičkog turizma prošle su godine ostvarile 660 milijuna kuna ukupnog prihoda (bez PDV-a), ili 10 posto više negoli godinu prije. U 2012. ovim istraživanjem obuhvaćeno je 98 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 62 marina (od toga 11 suhih marina) i 36 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija jest 3.266.746 m2, a broj vezova 17.454. U Zadarskoj županiji je od toga ukupno 19 luka od čega je sedam sidrišta, dva privezišta i 10 marina od čega dvije suhe, a osam marina razvrstano je četiri u drugu i četiri u treću kategoriju.
Kapaciteti u Zadarskoj županiji obuhvaćaju 828.000 četvornih metara akvatorija, ili 25 posto takvih površina u zemlji. Ovdje je 3.557 vezova ili 20 posto vezova u zemlji ili više od 25 posto površina za smještanje brodova na kopnu. Više vezova od Zadarske županije ima samo Istarska županija. U Zadarskoj je županiji bilo 3.031 plovilo na stalnom vezu što je nešto više od 20 posto svih takvih plovila u zemlji. Istra sa 3.500 i Primorsko-goranska županija sa 3.100 imale su više plovila na stalnom vezu od Zadarske županije.
Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2012. iznosio je 660 milijuna kuna, pri čemu su 487,8 milijuna kuna ostvarena od iznajmljivanja vezova, što od ukupno ostvarenog prihoda iznosi 73,9 posto. U odnosu na 2011., ukupan prihod veći je za 10 posto, dok je prihod od iznajmljivanja vezova veći za 11 posto. Zadarska županija imala je po ovim pokazateljima prihode od plovila na vezu u visini 105,3 milijuna kuna, a s ostalim uslugama marina (servis i ostale usluge) 141.700.000 kuna što je 23 posto ukupnih prihoda svih nautičkih luka. Prihodi su ovdje rasli 2,9 posto od čega oni za sam vez 3,5 posto. Kako su nam i kazali čelni ljudi ovdašnjih marina kriza koja se u nautici, kao specifičnom luksuznijem obliku turizma, još osjeća najviše se prelomila na tranzitu jer se rjeđe i manje plovi.
Foto: ACI Club
