Čarter u Hrvata

Jedan od najprepoznatljivijih i najbolje tržišno pozicioniranih turističkih proizvoda Hrvatske svakako je nautika.

 Marina Kaštela

Foto: arhiva NP 

Hrvatska obala iznimno atraktivna i razvedena, s više od tisuću otoka, dobri uvjeti za jedrenje tijekom velikog dijela godine, prilično dobra turistička infrastruktura te duga tradicija nautičkog turizma razlozi su zbog kojih se nautički segment ubrzano razvija, stoga i ne čudi kako je Hrvatska danas jedna od najzanimljivijih europskih i svjetskih destinacija za nautičare. Rast nautičkog sektora nadasve je dinamičan kada je riječ o nautičkom charteru, koji je tijekom posljednjeg desetljeća doživio osobito snažnu ekspanziju.

Sukladno podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u domeni nautičkog turizma u 2019. godini poslovalo 167 luka, što je u odnosu na 15 godina prije točno dvostruko više! Od toga, najveći broj luka nautičkog turizma Hrvatske nalazi se na području Zadarske županije.
Koncem 2019. u Hrvatskoj je bilo registrirano oko 18.000 vezova, pri tome je na stalnom vezu bilo registrirano 12.249 plovila, a od toga 12.100 plovila bilo je na morskom vezu. Treba naglastiti da se broj plovila registriranih na stalnom vezu u 2019. tek priližio najvećem zabilježenom u hrvatskoj nautičkoj povijesti, koncu 2008., kada je zabilježeno rekordnih 14.801 registiranih plovila na stalnom vezu u RH, no kada će i da li će doseći te rekrdne brojke zaista je teško prognozirati. Zapravo, pravo pitanje je da li je to uopće cilj strategije u nautičkom segmentu. Mi se nadamo da nije!

Ukoliko izuzmemo pandemijsku 2020. možemo reći kako posjetitelji iz cijelog svijeta dolaze na hrvatski Jadran, no Nijemci, Austrijanci i Britanci najbrojniji su gosti u segmentu nautičkog chartera (noćenja). Domaći gosti u nautičkom segmentu nalaze se na 5. mjestu po noćenjima (3. mjesto u dolascima).

Kada bismo pogledali po regijama nalazimo zanimjivu raspodjelu koja nam govori da su najbrojniji gosti u nautičkom charteru u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Britanci, u Splitsko-dalmamatisnkoj su to Nijemci, dok su u Šibensko-kninskoj to Austrijanci. Najviše dolazaka u nautičkom charteru na području zadarske županije ostvaruju Nijemci, potom Austrijanci te Česi. Domaći turisti nalaze se na sedmom mjestu. U Primorsko-goranskoj najviše dolazaka bilježe Nijemci, ispred Austrijanaca te domaćih turista. U Istri izrazito je dominantno su Njemački nautičari, ispred Austrije, Italije te domaćih gostiju.

Tijekom 2020., uslijed Covid pandemije, došlo je do iznimnih poremećaja u strukturi gostiju u nautičkom charteru, na primjer, na području Šibenika su praktički nestali Amerikanci, Englezi, Francuzi i Skandinavci, ali su zato puno više dolazili Hrvati, Slovenci, Austrijanci i Nijemci. Sjeverni Jadran imao je najmanji gubitak, a što idemo južnije to je stanje bilo teže. Dubrovnik je ostao totalno odsječen, no tu je kod definiranja uzroka problema isti nazivnik kao i kod Šibenika, ali i drugih južnih destinacija – avioni.

Marina KaštelaFoto: arhiva NP 

Sama vrsta chartera ovisi o mnogobrojnim čimbenicima poput broja osoba, budžeta, trajanja, kao i područja plovidbe, ali bez obzira na vrstu chartera koju gosti odaberu, čeka ih odlična i raznovrsna ponuda plovila za najam. Brojne agencije nude širok dijapazon plovila, no temeljna im je podjela na plovila bez posade i s posadom.

Plovila bez posade uglavnom su plovila kraća od 15 metara, a unajmljuju ih gosti koji su iskusni nautičari, koji istražuju našu obalu oslonjeni na vlastito znanje i iskustvo. Pored toga, plovila bez posade unajmljuju i osobe bez iskustva u plovidbi, ali oni unajmljuju i profesionalne skipere kako bi na jednak način uživali u plovidbi i svim guštima povezanima sa životom na brodu. Na takvim plovilima najčešći članovi posade su skiper i hostesa, zaduženi za upravljanje brodom, njegovo održavanje i sigurnost putnika. Uglavnom su oni ujedno i vodiči po hrvatskoj obali, koji će odmor prilagoditi potrebama i afinitetima gostiju. Plovila bez posade mogu se jednostavno podijeliti na jedrilice, katamarane i motorna plovila. Karakterizira ih što pružaju jednaku količinu uživanja u boravku na moru, a tip plovila koji će gosti odabrati ovisi opet o željama i afinitetima. Jedrilice su najčešća plovila u ponudi hrvatskih chartera, stoga je raspon njihove ponude izuzetno širok i kvalitetan. Od malih i financijski najpovoljnijih plovila za četiri osobe, do najvećih i najmodernijih jedrilica. U charter ponudi se mogu naći jedrilice stare i do 20 godina, no najbolje rezultate ostvaruju jedrilice stare do 5 godina.

Broj katamarana manji je od jedrilica, no njihova je ponuda u stalnom porastu. Trend porasta interesa za tu vrstu plovila u cijelom je svijetu jasno vidljiv, njihov broj i u Hrvatskoj neprestano raste, a plovila su uglavnom novijih godišta. Katamarane karakterizira obilje prostora, stabilnost i sličnost s kućama za odmor. Stoga je na njima „morskiˮ život više obitelji ili većeg broja prijatelja ne samo moguć već i vrlo primjenjiv. Katamarani su posebno popularni za one koji prvi put dolaze u charter, a često primaju čak i do dvanaest gostiju.

Za razliku od katamarana, manja motorna plovila uglavnom uzimaju gosti s iskustvom kako u upravljanju istima tako i u njihovoj upotrebi. Zbog brzine plovidbe ona omogućuju obilazak udaljenih odredišta u relativno kratkom vremenu. Istraživanje Hrvatske motornim brodom omogućuje obilazak i najpopularnijih i najskrovitijih mjesta, kombinaciju istovremenog obilaska prekrasnih prirodnih kutaka i uživanja u večernjoj zabavi te laku dostupnost udaljenih odredišta.

Excess 11Foto: Excess Yachts

Kod plovila s posadom podrazumijeva se kako brodom upravlja profesionalna posada, a ono što ih uobičajeno karakterizira jest visoka razina usluge koju takva plovila nude: od tandema do mnogobrojnih članova posade na velikim jahtama. Kvaliteta posade gotovo u pravilu određuje i kvalitetu boravka gostiju na moru. Jahte s hrvatskom posadom, osim poštovanja profesionalnih standarda nautičke industrije, nude i odlično poznavanje područja plovidbe te ljude koji rade u raznim uslužnim djelatnostima, a usko su vezane uz nautiku.

Plovila s posadom dijele se na jahte te plovila u charteru koja po standardima ne pripadaju jahting industriji. Pritom su jedina ograničenja jahti samo njihova dužina i budžet koji gost u Hrvatskoj želi potrošiti. Radi se o najluksuznijim plovilima koja se upotrebljavaju za odmor na moru, a čest je slučaj da najveće jahte na svijetu, dok su u charteru, posjećuju naše more. Većina plovila koja se nudi u Hrvatskoj u tom segmentu dužine je između 20 i 50 metara. Njihova glavna podjela s obzirom na kriterije kojima ih gosti traže jest ona na jahte od tri kabine do maksimalno šest kabina, a većina jahti nudi izuzetno visok standard usluge, stoga su ti svojevrsni „ploveći hoteliˮ često viđaju u hrvatskim vodama.

S druge strane, plovila koja su namijenjena iznajmljivanju, ali po svojoj izradi ne pripadaju klasifikaciji jahte, kao što su guleti i mini kruzeri, često pružaju sličnu ili istu razinu usluge gostima. Hrvatska postaje jedna od vodećih europskih zemalja upravo u tom segmentu jer je omjer cijene i razine usluge vrlo povoljan u korist gostiju.

 

Osim opisanih grupa plovila postoji niz onih koja se iznajmljuju s obzirom na trenutačnu potražnju, poput glisera za dnevne izlete, radnih brodica za ronioce ili regatnih jedrilica za nastupe na regatama. Neovisno o vrsti plovila, sigurno je kako će svaki gost na hrvatskom dijelu Jadrana moći pronaći nešto po svom ukusu.

 Sailing 360

Foto: Sailing360

Vjerujemo da će se nautički charter najranije vratiti na pred-covid brojke, no nažalost, zasigurno ne već ove godine. Netom pristigle brojke o rezultatima predsezone bude nadu u oporavak, no crta će se podvlačiti već za nekoliko mjeseci, a koliko će se plovila naći na bubnju kada se ponovno krene s plaćanjima leasing rata za plovila, tek nam predstoji za vidjeti. Taj broj će pružiti najbolju sliku o uspjehu mjera, nautičke sezone, ali i perspektive ove izuzetno važne turističke grane.

 

 Nautica portal