Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci jedan je od partnera Psamides projekta (Ports small and medium alliance for sustainable development), voditeljice doc.dr.sc. Livije Maglić – profesorice na Zavodu za tehnologiju i organizaciju u pomorstvu i prometu.
Projekt predstavlja suradnju pet mediteranskih zemalja i pritom okuplja nautičke poduzetnike, voditelje marina, tvrtke za razvoj IT rješenja, pomorske klastere, udruge brodara i druge gospodarstvenike s ciljem identifikacije novih mogućnosti upravljanja malim i srednjim putničkim lukama. Doc.dr.sc. Livia Maglić u nastavku teksta istaknula je važnost Psamides projekta za područje Mediterana, obzirom na to da poslovanja luka i nautički turizam čine čak 51% bruto dodatne vrijednosti, 69% radnih mjesta i 61% dobiti ukupne “plave“ ekonomije u EU.
Za početak, koja je uloga Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u projektnim aktivnostima Psamides projekta?
Imamo dugogodišnje iskustvo u razvoju projekata i studija povezanih s pomorskim putevima i prometom, kao i s ekonomskim razmatranjima i analizom pomorskog i prometnog sektora, usmjerenog na „zelenu“ ekonomiju i ekološki prihvatljiv razvoj pomorstva pa naš tim stručnjaka aktivno sudjeluje u svim projektnim aktivnostima, gdje se posebno ističe izrada detaljnih analiza i dokumenata, koji definiraju načine testiranja i implementacije inovativnih tehnologija u odabranim lukama te evaluaciju rezultata dobivenih provedbom testiranja inovativnih tehnologija. Naime, jedan od ciljeva projekta jest stvaranje mogućnosti za replikaciju spomenutih modela u stotinama luka diljem Mediterana, koje će se pritom razvijati u ekološki održivom smjeru.
Tko su preostali partneri Psamides projekta?
Vodeći partner projekta je Euroregion Pyrenees Mediterranean (Francuska), uz ostale partnere: Ports Illes Balears (Španjolska), Ports de la Generalitat de Catalunya (Španjolska), Port de Sète (Francuska), Port of Heraklion (Grčka), Pôle Mer Med (Francuska), Athena R&I Center (Grčka), IMT Montenegro (Crna Gora) te francuski SAS Noveltis - specijaliziran za razvoj inovativnih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u pomorstvu, a koji je u okviru projekta odgovoran za izradu platforme koja prikuplja podatke iz sedam testiranih tehnologija. Podatci su potom sinkronizirani i harmonizirani s ciljem izrade tehničkih studija i izvješća od strane Pomorskog fakulteta, Sveučilišta u Rijeci i Instituta za moderne tehnologije iz Crne Gore. Timski rad važan je faktor u realizaciji projektnih aktivnosti, a svi partneri su pokazali uistinu visoku razinu stručnosti i organiziranosti prilikom ostvarenja postavljenih ciljeva.
U kojim mediteranskim lukama se provodilo testiranje inovativnih tehnologija?
Testiranje se provodilo u lukama Španjolske, Grčke te Francuske, a to su redom: Port of Cristo, Andratx te Port of Colonia de Sant Jordi na otoku Mallorci (Španjolska), Blanes i Sant Carles de la Rapita (Katalonija), Heraklion (Grčka) te u luci Sète (Francuska).
Koje inovativne tehnologije su testirane u prethodno spomenutim lukama?
Testirani su senzori za nadzor zauzeća veza, automatski sustav prepoznavanja plovila, uređaj za sakupljanje morskog otpada sa morske površine, postolje na daljinsko upravljanje za opskrbu plovila vodom i strujom, fotonaponski kolnik, IOT sustav za upravljanje lukama te tehnologija automatiziranog nadzora plovila putem kamera. Spomenute tehnologije uvelike olakšavaju poslovne i operativne procese u lukama, doprinose brzoj i jednostavnoj razmjeni podataka između dionika u realnom vremenu, ekološki su prihvatljive te uz povećanje konkurentnosti luka dodatno doprinose održivom razvoj luka.
Obzirom da se radi o sedam različitih inovativnih tehnologija, možete li nam reći nešto ukratko o njihovim prednostima?
Svaka od tehnologija naravno ima svoje prednosti pa se tako primjerice uporabom uređaja za sakupljanje plastičnog otpada sa morske površine može uvesti automatiziran sustav prikupljanja otpada koji je održiv i jednostavan za rukovanje, dok bežični senzori smješteni unutar plovila primjerice mogu otkriti požar i puknuće priveza. Bitno je naglasiti da ovaj uređaj upozorava u stvarnom vremenu, a putem aplikacije obavještava vlasnika plovila što omogućuje brzo otklanjanje moguće štete. Nadalje, senzori zauzeća veza omogućavaju bolje planiranje iskorištavanja tranzitnih vezova, također pružaju informacije korisne za upravitelje marina, poput duljine boravka pojedinog plovila na tranzitnom vezu te ukupnog broja dana zauzetosti određenog tranzitnog veza.
Da li je situacija prouzrokovana virusom COVID-19 utjecala na tijek projektnih aktivnosti?
Trenutna situacija u kojoj smo se našli zbog širenja COVID-19 virusa zahtijevala je od svih nas brzu i prije svega učinkovitu prilagodbu nastalim okolnostima, međutim obzirom da su svi projektni partneri iskusni i profesionalni, uspjeli smo usprkos otežanim okolnostima nastaviti s implementacijom tehnologija, produkcijom analiza i razvijanjima metodologija potrebnih za finaliziranje projektnih ciljeva. Pandemija i dalje ne jenjava, no digitalizacija poslovanja, on-line platforme za dijeljenje podataka i održavanje sastanaka uvelike olakšavaju rad i realizaciju svih projektnih aktivnosti. Nadalje, ova pandemija dodatno je naglasila važnost implementiranja i uporabe digitalnih tehnologija, ne samo u pogledu održavanja virtualnih sastanaka, već i sa aspekta lakšeg upravljanja procesima u lukama i marinama. Uz pomoć digitalnih tehnologija, netko tko ima vez u inozemstvu mogao je primjerice uz pomoć web kamera instaliranih na vezu, dobiti uvid u stanje plovila čiji je vlasnik. Naravno tu je još mnoštvo drugih senzora koji vlasnicima plovila pružaju razne detaljne informacije o njihovim plovilima. U vrijeme pandemije navedene informacije bile su neprocjenjive za inozemne vlasnike plovila.
I za kraj, na koji način će se poboljšati poslovanje malih i srednjih luka Mediterana uključenih u projekt?
Kako je i ranije spomenuto, fokus projektnih aktivnosti je na transformaciji pilot inicijativa u projekte većih razmjera, temeljenih na razmjeni iskustava i na međusobnom povezivanju inovativnih klastera s lučkim upravama, vlastima i ostalim relevantnim dionicima. Dakle, cilj je optimizirati rad i upravljanje malim i srednjim putničkim lukama i marinama, primjenom inovativnih alata u upravljanju turističkim tokovima, kao i boljim nadzorom troškova. Obzirom da se radi o implementaciji inovativnih tehnologija, osim što će se korisnicima pružiti veća paleta usluga, potaknut će se i primjena eko-inovacija u lukama, čijom će se uporabom smanjiti negativne vanjske posljedice proizašle iz sve izraženijih turističkih aktivnosti.
Zahvaljujemo Vam se na razgovoru, vjerujemo da će projektni ciljevi i važnost implementacije inovativnih tehnologija biti prepoznati u lukama i marinama diljem Mediterana te da će se što više njih odlučiti na ekološki održiv razvoj i poslovanje.
Projekt je sufinanciran od strane ERDF-a, a trajanje projekta je 32 mjeseca. Ukupni budžet projekta za Pomorski fakultet u Rijeci iznosi 276.412,50 €, dok je ukupna vrijednost projekta 2.859.329,75 €.