Povodom održavanja 81. Mrduje, najstarije regate na Mediteranu i najbrojnije na hrvatskom dijelu Jadrana, porazgovarali smo s tajnicom regate, Rudolfom Širolom Kliškić.
Povodom održavanja 81. Mrduje, najstarije regate na Mediteranu i najbrojnije na hrvatskom dijelu Jadrana, porazgovarali smo s tajnicom regate, Rudolfom Širolom Kliškić.
NP: Koja je tajna dugovječnosti i uspješnosti Mrduje te po čemu se ona razlikuje od ostalih jadranskih regata?
RŠK: Davne 1927. godine Mrduja je zaplovila u svoj život. Na startu je bilo svega 10 jedrilica iz kluba i bilo je to više „pripetavanje“ dvaju labudovih članova kontea Pavlovića i Žarka Deškovića. Unatoč tome što je ovo bila uglavnom klupska regata već tada je značila pravu sportsku regatu „najsportskijeg grada na svitu“, Splita.
Potomci već spomenutih dvaju začetnika regate i danas jedre na njoj, a neki su i u samoj organizaciji bili dugi niz godina. Regata u sebi ima duh obitelji jer na njoj često odlaze tri generacije. U njoj uživaju prijatelji koji se nadmeću između sebe kao da nema nikog drugog premda je na istom regatnom polju još tristotinjak jedrilica. Onaj koji je pobjedi ima 364 dana razloga da s ponosom zadirkuje drugog.
No, Mrdujska regata je i izazov „formulama“ koje se često vide na njenom startu uz goruću želju posade da prva prođe ciljnu liniju u Splitu.
Sve su to razlozi zašto je ova „starica“ u izvrsnoj formi, a mi kao organizatori vjerujemo da joj neće biti nikakva gnjavaža doživjeti stotu. Biti interesantan svakome siguran je put do vječnosti. Upravo je to naša Mrdujska regata koju i oni bez jedrilica rado prate sa splitskog Sustjepana.
NP: Kako teku pripreme za ovogodišnju Mrduju? Koji su posebni izazovi prlikom organiziranja ovako brojne regate?
RŠK: Klub sa Mrdujom živi cijelu godinu. Onog trena kada se ugase svjetla pozornice mi već planiramo novu regatu. Uz profesionalce velik je broj volontera koji rado i vrlo savjesno odrade poslove koji ima se sada već tradicionalno dodijeljuju. Bez njih sve bi bilo puno teže, gotovo nemoguće. Organizirati regatu na koju dolazi tristotinjak jedrilica uvijek je izazov. Želja nas organizatora je zadovoljiti različite afinitete sudionika. Treba izbalansirati sport i užitak na zadovoljstvo jedne i druge strane.
Ovogodišnja regata je uplovila u svoje deveto desetljeće. Proteklih deset godina doživjela je velik procvat. Imala je rekordan broj sponzora i rekordan broj sudionika. No vrijeme, u kojem se trenutno nalazi makro svijet, odražava se i u našem mikru. Veliki su izazovi organizirati jedan spektakl kao što je Mrduja, a pri tome voditi računa o buđetu. Mrduja je uvijek o tome vodila računa. Sigurno je to i jedan od razloga zbog čega nas naši vjerni sponzori nisu napustili. To je još jedan segment u organizaciji u kojoj osim natjecatelja treba odati poštovanje svim sponzorima koji imaju vjere u nas.
Zadovoljstvo koje na kraju regate vidimo i kod natjecatelja i kod sponzora potvrda su da radimo dobro i motivacija je za nastavak.
NP: Koliko je zasad prijavljenih posada, koju finalnu brojku očekujete i da li biste izdvojili neka zvučnija imena koja su već potvrdila svoje sudjelovanje?
RŠK: Iskustvo je pokazalo da broj prijava često zna varati. Mrduja je regata koja je otvorena za sve sudionike. Ona nema limita te nema potrebe za žurbom što se mnogima sviđa. Oni koji dolaze kako bi se upisali u knjigu slavnih pobjednika već su dogovorili posade. Ukoliko su iz drugih krajeva uskoro kreću za Split. Drugi pak uljepšavanje svojih ljubimica ostavljaju za zadnji tjedan kako bi trup bio što bolje pripremljen. Najave postoje ali bilo bi nepošteno nekoga posebno istaknuti.
Drugu grupu čine oni obiteljski timovi koji unatoč tradiciji dolaska na regatu ipak čekaju posljednju prognozu kako bi se prijavili.
Zato sada možemo više govoriti o našim željama. Svjesni ekonomske situacije cijenimo svaku prijavu. Stoga, koristimo ovu priliku da pozovemo sve koji žele biti djelić ove vječne priče.
NP: Za one koji još možda ne znaju, koja je tradicionalna ruta Mrduje te kakav je ovogodišnji program?
BŠK: Sam naziv regate govori nam da se radi o jedrenju na ruti od Splita do otočića Mrduja i natrag. Stara je poslovica „Dok se dvoje tuku, treći profitira“. Tako povijest kaže da su se za otočić „svađali“ Bračani i Šoltani kome će on pripasti, a pobjednik su svi oni koji su makar jednom plovili ovu rutu i otplovili priču koju u sebi nosi Mrdujska regata.
Program je već ustaljen.
Tjedan pred održavanje regate registracija natjecatelja koja je uobičajeno najbrojnija u petak pred sam kraj. Istog dana u 20:30 u JK Labud organizira se sastanak kormilara s napomenom, uglavnom onim novima, što ih čeka na startu koji tradicionalno oglašava gradonačelnik grada. Hicom u 11 sati, u subotu, 6. listopada, diže se zastor za jednu novu zbirku priča.
