Među jednim dijelom charter kompanija sve raširenija pojava smanjenja troškova popravaka plovila na štetu sigurnosti klijenata
Na upravo završenom 15. Croatia Boat Showu, koji je u nedjelju zatvoren u Splitu, održan je zanimljiv okrugli stol na temu osiguranja plovila, na kojemu je između ostaloga spomenuta i sve raširenijna pojava među dijelom charter kompanija koje se bave iznajmljivanjem polovila na Jadranu, a koje nastoje smanjiti troškove popravaka i održavanja plovila na štetu sigurnosti svojih klijenata. Na tu smo temu porazgovarali sa ing. Sinišom Bacaljom, ovlaštenim sudskim vještakom za brodostrojarstvo i brodogradnju i vlasnikom tvrtke „Maritimus Consultant“, koji ima dugogodišnje iskustvo u procjenama šteta na plovilima.
Većina osiguravajućih društava, tvrdi Bacalja, poštuje precizno određenu proceduru u slučajevima prijave štete na plovilu, a s tom je procedurom upoznat i vlasnik brodice ili jahte – bez obzira radi li se o privatnoj osobi ili charter kompaniji – kada prihvati policu osiguranja za svoje plovilo. Prema važećim hrvatskim zakonima i propisima, u trenutku havarije broda (sudara, nasukavanja, kvara motora ili oštećenja bilo koje vrste) vlasnik plovila je odmah dužan o događaju obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i prijaviti štetu, a predstavnik lučke kapetanije, odnosno lučki inspektor će potom pregledom broda preliminarno procijeniti radi li se o značajnijoj šteti ili se pak radi o manjem problemu, te ocijeniti je li brod sposoban nastaviti plovidbu.
Ovlašteni servis HRB-a – garancija za kvalitetno izvršen popravak štete
U slučajevima kada se procijeni da je šteta na brodu veća i da traži ozbiljniji popravak ili sanaciju, slučaj se prijavljuje Hrvatskom registru brodova (HRB), a lučka kapetanija privremeno suspendira brodsku dokumentaciju i plovidbenu dozvolu, te brod proglašava nesposobnim za plovidbu. Plovilo se potom upućuje na popravak isključivo u servise odobrene i ovlaštene od strane HRB-a. Ovlašteni servisi, koji imaju odobrenje HRB-a za popravak brodova, svojevrsna su garancija da će plovilo biti popravljeno i osposobljeno za plovidbu po prihvaćenim servisnim kriterijima, te je HRB, u trenutku kada je oštećeno plovilo prepustio ovlaštenom servisu, na njega prenio i kompletnu kontrolu kvalitete obavljene usluge popravka, a servis je dužan HRB sustavno obavještavati o proceduri popravka. Po dovršenom popravku i sanaciji štete HRB će pregledati brod, ustanoviti da je popravak obavljen po propisima i odrediti da je plovilo spremno za plovidbu. Lučka će kapetanija, koja je nakon prijavljene štete privremeno suspendirala brodsku dokumentaciju, na prijedlog HRB-a, istu tu dokumentaciju i plovidbenu dozvolu vratiti vlasniku, brod se proglašava sposobnim za plovidbu te može ponovno isploviti.
Sve do prije nekoliko godina, dok ovlaštenih servisa koji su radili uz odobrenje HRB-a nije bilo mnogo, Registar nije inzistirao da se svaki oštećeni brod mora popravljati u olaštenom servisu, već je tolerirao da se popravak može obaviti i u radionicama koje nisu na popisu ovlaštenih kako bi se ubrzao popravak, što je bilo posebno važno charter kompanijama koje su nastojale skratiti vrijeme popravka kako bi se pbrod što prije vratio u najam. No u to su vrijeme predstavnici HRB-a pojačano kontrolirali proces servisiranja oštećenih brodova, kaže Bacalja. Njegova tvrtka „Maritimus Consultant“ je prije nekoliko godina, uz podršku nekoliko inozemnih osiguravajućih tvrtki, u nastojanju da podigne kvalitetu pružanja usluga servisa brodica i jahti na Jadranu, u suradnji sa Hrvatskim registrom brodova radionicama i nautičkim servisima ponudila objedinjeni paket usluga certificiranja servisne djelatnosti i dobivanja međunarodnog certifikata kvalitete ISO 9001.
Brojni servisi i radionice uz obalu prepoznali su svoju priliku, prihvatili ponuđeni paket i samo unazad dvije i pol ili tri godine 20-ak servisa je dobilo certifikat HRB-a i ISO 9001, čime su ušli na popis ovlaštenih servisa Registra. Tako je u relativno kratkom vremenu stvoren dovoljan broj servisnih radionica ovlaštenih za popravak brodova po standardima HRB-a, koji su pokrili čitav prostor Jadrana, te je usluga popravka podignuta na daleko veću razinu od dotadašnje.
Kriza motivirala dio charter kompanija da zaobiđu propise
Nastupom ekonomske krize i globalne recesije, koja traje već petu godinu i koja je značajno zahvatila i nautički sektor, jedan dio charter kompanija je u nastojanju da maksimalno smanji troškove poslovanja pokušao pronaći načine da zaobiđu dodatni trošak prijave štete lučkim kapetanijama i kontrole HRB-a. Drugim riječima, jedan dio charter kompanija, u slučajevima kada dođe do oštećenja iznajmljenog plovila, ne prijavljuje štetu nadležnoj lučkoj kapetaniji i ne čeka procjenu Registra o nesposobnosti broda za plovidbu, već nastalu štetu sanira samoinicijativno, najčešće uz pomoć vlastitih djelatnika ili u neovlaštenim radionicama i servisima kako bi smanjio trošak popravka na najmanju moguću mjeru. Ispočetka su se na taj način sanirala samo manja oštećenja i kvarovi, no „galopiranjem“ krize dobar dio charter kompanija odlučio je na taj način sanirati i one veće, ozbiljnije štetete, a u međuvremenu sa na „crnom servisnom tržištu“ pojavio i čitav niz „stručnjaka“ sumnjive kvalitete i znanja koji su spremni ponuditi charter kompanijama brz popravak brodova po izuzetno niskim cijenama, a za odrađeni posao ne mogu pružiti garanciju kvalitete.
No problem nastaje u trenutku kada charter kompanija od osiguravajućeg društva zatraži naknadu štete na temelju police osiguranja, a da prethodno nije poštivala redovnu proceduru prijave štete na plovilu lučkoj kapetaniji. U normalnim okolnostima niti jedna osiguravajuća tvrtka neće isplatiti policu osiguranja ako klijent (charter kompanija) nije prethodno ispoštovao uobičajenu proceduru prijave štete lučkoj kapetaniji. No dio charter kompanija je, koristeći činjenicu da je kriza poslovanja jednako zahvatila i osiguravajuća društva koja u lošim poslovnim godinama nastoje zadržati svakog klijenta, počela vršiti pritisak na osiguravajuće kompanije prijeteći im raskidom suradnje, te su tako, tvrdi Bacalja, neke od tih društava pritiscima prisilili na isplatu naknade štete bez obzira na nepoštivanje obavezne procedure.
Niski troškovi popravka – niska sigurnost plovila!
Ne treba posebno niti napominjati da nastojanje charter kompanija da na ovakav način smanje troškove poslovanja neminovno ide na štetu sigurnosti plovila, koje je nestručno, a nerijetko i „na crno“ popravljeno, a time i na štetu sigurnosti klijenata koji će unajmiti brod nakon sumnjivo odrađenog popravka. Posebnu štetu trpe i one tvrtke i servisne radionice koje su potrošile nemala sredstva u podizanje kvalitete vlastitih usluga, nabavku opreme i alata, edukaciju osoblja, zadovoljavanje standarda i nabavku međunarodnih certifikata kako bi dobile ovlaštenje Hrvatskog registra brodova, a kojima poluilegalni serviseri oduzimaju posao.
„Kotač“ nepoštivanja propisa tako se nepovratno zavrtio i vrlo ga je teško zaustaviti, a svaka nova krizna godina daje mu dodatni zamah. Nije teško zaključiti da je u cijeloj toj „igri“ zaiobilaženja propisa najviše oštećen upravo krajnji korisnik – nautičar koji dolazi na Jadran kako bi na unajmljenom plovilu bezbrižno proveo svoj odmor, a koji nije svjestan da možda plovi na potencijalno opasnom brodu na kojem je ugrožena njegova sigurnost, a koju mu je charter kompanija, čije usluge koristi i plaća, dužna zagarantirati i osigurati. Vrlo je vjerojatno da će se ovakvo ponašanje nekih charter kompanija – a ovdje svakako treba naglasiti da ovo nije pravilo kod svih kompanija, već samo jednog dijela njih! – na kraju obiti o glavu njima samima, no opravdano je pritom postaviti pitanje kolikim brojem žrtava će biti plaćena takva „škola“ u kojoj se uči nužnost poslovanja po pozitivnim i opće prihvaćenim propisima sigurnosti i uzajamnog povjerenja.
Nautica Portal
Foto: Maritimus Consultant
