Jesu li osiguravajuće kuće dužne podmiriti štetu na plovilu i onda kada je ona nastala grubim previdom i namjernim nehajem skipera?
U okviru 15. po redu Croatia Boat Showa, koji je u srijedu otvoren u Splitu, održan je okrugli stol na temu „Osiguranje plovila“. O ovoj izuzetno zanimljivoj temi raspravljali su predstavnici nekoliko osiguravajućih kuća koji u svojoj ponudi imaju police osiguranja plovila, ali i vlasnici i predstavnici charter kompanija kao korisnici njihovih usluga, te nekolicina vještaka ovlaštenih za procjene šteta na brodicama i jahtama.
S porastom popularnosti nautičkog turizma u Hrvatskoj, posebno u posljednjih 10-15 godina, te s porastom broja plovila koja u nautičkoj sezoni prometuju Jadranom, neminovno raste i broj havarija i šteta na brodicama i jahtama. Kako procijeniti stvarnu štetu na plovilu, kakve vrste šteta uključiti u redovne, a kakve u kasko police osiguranja, što je stvarna a što ugovorena vrijednost plovila na temelju koje se sklapa polica osiguranja, te koje je vrste šteta osiguravajuća kuća dužna pokriti policom, a koje ne spadaju u odgovornost osiguravatelja, već ih je dužan podmiriti sam osiguranik teme su o kojima se raspravljalo na okruglom stolu koji je organizirao časopis „Svijet osiguranja“.
Ulaskom u EU stižu i nove vrste obveznih osiguranja plovila
Darijan Štambuk iz Croatia osiguranja najavio je da će sa ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, te posebno skorim prihvaćanjem dopuna i izmjena Pomorskog zakona, koje su upravo ušle u saborsku proceduru, biti uvedene i nove vrste obveznih osiguranja za plovila. No kada se povela riječ o obveznim policama osiguranja za plovila i obvezama osiguravajućih kuća da pokriju štetu nastalu na plovilima, nametnulo se i pitanje ograničenja u isplati naknade kod šteta koje su nastale grubim previdima vlasnika plovila, skipera ili korisnika charter brodica i jahti, ili pak uslijed neznanja ili zanemarivanja upozorenja.
Kako to izgleda u praksi pokazao je Igor Mihajlov, koordinator pomoskih osiguranja Generali Osiguranja na primjeru jahte dužine oko 15 metara u vlasništvu jedne hrvatske charter kompanije, na kojoj je prije nekoliko godina polomljen jarbol nakon što je skiper, zanemarivši direktno upozorenje koje je dobio u charter kompaniji, ipak odlučio plovilom proći kroz prolaz Ždrelac između otoka Ugljana i Pašmana. Polomljeni jarbol uzrokovao je golemu štetu na jedrilici. „Je li osiguravajuća tvrtka dužna podmiriti štetu nastalu grubim previdom i očitim zanemarivanjem upozorenja, te upornom namjerom skipera da prođe kroz Ždrelac iako je bio upozoren da to ne radi, ili se naknada štete u ovom slučaju treba prevaliti na leđa krivca?“ upitao je Mihajlov.
Nasukavanje zbog vožnje na auto-pilotu: Tko je dužan podmiriti štetu?
On je iznio još jedan zanimljiv primjer štete koja je također prije nekoliko godina nastala na motornoj jahti vrijednoj gotovo milijun eura, koja je „zajahala“ stijene na otoku Mljetu. Na brodu je tom prilikom nastala velika šteta, a vještačenjem je otkriveno da je skiper plovio oslanjajući se isključivo na GPS uređaj i auto-pilot, koji su bili neispravni, odnosno imali su pogrešno unesene podatke. Vlasnik plovila od osiguravajuće je kuće zatražio naknadu štete na temelju police osiguranja. „GPS i auto-pilot su isključivo pomoćna sredstva za plovidbu, a nikako aparati kojima u potpunosti možete prepustiti navigaciju i plovidbu. Je li osiguravatelj i u ovom slučaju dužan podmiriti nastalu štetu – a ona nije mala! – kada se i u ovom slučaju radi o grubom zanemarivanju osnovnih pomorskih pravila?“ pita se Mihajlov.
Mhajlov se slaže i kako je mnogo nereda i anarhije na polju odgovornosti vlasnika koncesija na nautičkim sidrištima, koji doduše u okviru procesa ishođenja dozvole za koncesiju kao jedan od formalnih uvjeta moraju ispuniti i sklapanje police osiguranja od odgovornosti za eventualnu štetu nastalu na plovilima koja se koriste njihovim bovama. No kako u zakonu nije precizirano tko takvu obvezu mora kontrolirati, velika većina koncesionara je izbjegava, dovodeći vlasnike plovila koja koriste uslugu priveza na bovi u tešku situaciju kada treba podmiriti štetu nastalu zbog loše izvedenog sidrenog veza na bovi ili pak zbog činjenice da su zbog preblizu postavljenih bova brodovi na sidru udarali jedan o drugi. O ovoj je problematici Nautica Portal već pisao, a to je bila itema peticije koja je pokrenuta početkom veljače ove godine.
Bacalja: Charter kompanije ne prijavljuju štete lučkim kapetanijama!!!
Siniša Bacalja, ovlašteni sudski vještak za brodostrojarstvo i brodogradnju i vlasnik tvrtke „Maritimus Consultant“, upozorio je na sve rašireniju pojavu među charter kompanijama da trošak osiguranja svojih plovila nastoje smanjiti, ali na štetu sigurnosti tih istih plovila. Bacalja, naime, kaže da charter kompanije štetu nastalu na svojim plovilima izbjegavaju prijaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji, što su po zakonu dužne napraviti kako bi se procijenila veličina štete i odredila vrsta popravka u ovlaštenim servisnim radionicama ili brodogradilištima. Pritom se, kaže, „preskače“ i ovlast Registra brodova koji treba odobriti povratak broda na more u slučajevima veće štete i znatnijih oštećenja plovila. Charter kompanije, u želji da uštede na popravku i ubrzaju povratak broda u najam, sanaciju štete nerijetko izvode samoinicijativno, vrlo često prepuštajući posao popravka neovlaštenim serviserima, čime ugrožavaju sigurnost broda i klijenata koji se nakon takvog „popravka“ koriste uslugama chatera.
Brojne su nepreciznosti i nejasnosti u aktualnim propisima koji reguliraju područje odgovornosti od šteta nastalih na plovilima, zbog čega su oči osiguravajućih tvrtki, ali i vlasnika brodica i jahti, vlasnika charter kompanija i sudskih vještaka i procjenitelja štete uprte u zakonodavca koji bi izmjenama aktualnog Pomorskog zakona, ali i najavljenim novim Zakonom o pomorskom dobru koji je u izradi, trebao unijeti više reda u ovo područje, što bi potom i osiguravajućim društvima i svim ostalim sudionicima omogućilo da kvalitetnije reguliraju svoje obveze i obveze osiguranika.
Nautica Portal
Foto: Croatia Boat Show
