Pirej i Srbija preuzimaju posao lukama Rijeci i Kopru

[hidrotherapy]

Pirej i Srbija uzimaju posao Rijeci i Kopru

Prvi kontejnerski vlak krenuo je po?etkom ovog tjedna iz gr?ke luke Pirej, gdje terminal vodi kineski Cosco, te prošao Gr?ku, Makedoniju, Srbiju i Ma?arsku do krajnje destinacije u ?eškoj.

Time je uspostavljena redovna željezni?ka linija i kontejnerski servis, koji postaje ozbiljan konkurent rije?kom prometnom pravcu, jednako kao i svim lukama sjevernog Jadrana â€" piše Novi list.

Doga?a se ono što je još donedavno bilo nezamislivo. Iako je svojom geoprometnom pozicijom manje atraktivan od Kopra, Trsta i Rijeke, gr?ki Pirej postaje to?ka proboja roba prema srednjoj Europi. Rije? je o luci koja posljednjih godina bilježi najve?i rast prometa na Mediteranu, što je posljedica dolaska mo?nog kineskog brodara i lu?kog operatera, koji upravlja s dva velika terminala u toj luci.

Prošle godine u Pireju je pretovareno rekordnih 3,16 milijuna TEU-a, što je oko tri puta ve?i promet od Kopra, Trsta i Rijeke zajedno. Uslijedit ?e još ve?i razvoj, jer Cosco planira investirati ukupno oko 750 milijuna dolara u modernizaciju i širenje kapaciteta. Tako bi sadašnjih 4,2 milijuna TEU-a koliko je maksimalan kapacitet u Pireju, uskoro trebao biti pove?an do brojke od 6,2 milijuna TEU-a.

Svaki dan â€" vlak

Iako Kopar, Rijeka i Trst imaju planove pove?anja kontejnerskog kapaciteta te su brojke relativno skromne u usporedbi s lukom Pirej. Kad je rije? o najve?oj hrvatskoj luci njezin bi kapacitet mogao biti pove?an do maksimalno 1,2 milijuna TEU-a ukoliko se do kraja 2017. realizira izgradnja terminala na Zagreba?koj obali kao što je planirano.

â€" Cosco je od Pireja stvorio regionalnu hub-luku, koja pokriva veliki dio Mediterana, Crno more i Jadran. Imaju zna?ajan udio prekrcajnog tereta, koji se u Pireju s brodova matica prekrcava na brodove u feeder servisu, koji izme?u ostalog dolaze i u rije?ku luku, Kopar i Trst. O?ito je da oni rade na širenju svog gravitacijskog podru?ja i imaju izuzetno ambiciozne planove. Nitko ranije nije mogao pretpostavljati da bi Pirej mogao biti ozbiljna konkurencija za tržište srednje Europe. No, pokazalo se da je pozicioniranje jednog jakog operatera i brodara kao što je Cosco, dovelo do takve mogu?nosti o kojoj i mi moramo voditi ra?una. Dakle, moramo ubrzati planove razvoja i realizirati ih ?im prije i kvalitetnije. Na Brajdici nemamo više limita kad je u pitanju luka. Isto se ne može re?i za željeznicu, ali je isto tako ?injenica da i ove kapacitete koje imamo ne koristimo dovoljno. Mi smo od ulaska u EU u srpnju prošle godine ušli u pravu tržišnu utakmicu pod istim uvjetima kao i konkurentske luke, ali je pitanje jesmo li u tom razdoblju pove?ali promet. O?ito još uvijek nismo ponudili dovoljno atraktivne cijene, koje su mogle privu?i više tranzitnog prometa preko Rijeke, isti?e Karmeli?.

Pregrupiranje brodara

Terminalom na Brajdici upravlja tvrtka ICTSI, a direktor prodaje u tvrtki Adriatic gate Žarko Acinger naglašava kako je upravo u tijeku svojevrsno pregrupiranje velikih svjetskih brodara, koji ?e na svojim linijama izme?u Azije i Evrope, te na transatlantskim i transpacifi?kim linijama udružiti brodove i zajedno održavati linije.

â€" Ta zbivanja imaju utjecaja i na luke, kao i na ekspanziju luke Pirej. U P3 alijansi brodara nalaze se Maersk, CMA CGM i MSSC i njihove prve brodove o?ekujemo u srpnju na linijama prema Rijeci i drugim lukama sjevernog Jadrana. Istovremeno je osnovana i druga alijansa velikih brodara u kojoj su upravo Cosco, te Hanjin i Yang Ming. Tu imamo jednu novu situaciju na tržištu. Poslovno je logi?no da Cosco, koji ima veliki kontejnerski terminal u Pireju, radi na tome da veliki dio roba usmjeri prema tom pravcu, gdje pokušavaju prona?i najbolju opciju transporta izme?u Dalekog istoka i Europe. Naravno da svatko od nas u logisti?kom lancu na rije?kom prometnom pravcu mora u?initi sve da Rijeka bude prepoznata, kao i da što više robe stigne u tri najvažnije luke sjevernog Jadrana. Mi jesmo i me?usobno konkurencija, ali smo tako?er svi zajedno konkurenti Pireju i prometnom pravcu, koji ide od Gr?ke i dalje preko Makedonije, Srbije i Ma?arske do ?eške. Intenzivno radimo na formiranju novih kontejnerskih vlakova i imamo interes operatera za pravac od Rijeke do Ma?arske i ?eške, te se nadamo i novim poslovima u skoroj budu?nosti, zaklju?uje Acinger.

Kako iz svega navedenog proizlazi luke sjevernog Jadrana dobivaju još jedan konkurentan pravac na kojeg donedavno nitko nije ozbiljno ra?unao. Zasad je rije? o prvom kontejnerskom vlaku, ali su planovi daleko ambiciozniji. Što nosi budu?nost teško je predvidjeti. Osim pove?anja prometa na Brajdici za razvoj kontejnerskog prometa u rije?koj luci svakako ?e biti izuzetno važan odgovor na pitanje tko ?e postati koncesionar na Zagreba?koj obali, terminalu ?ija bi gradnja ovog ljeta trebala zapo?eti. Valja se nadati da i Rijeka može privu?i uglednog i utjecajnog partnera, brodara i(li) lu?kog operatera kakvog je Pirej ve? pronašao.

Izvor: POMORAC.net

[daco]

He he, spomenuti strucnjaci iznad su jako dobro potkozeni u pomorstvu,losi u poduzetnistvu. Rijeka je prije 5 godina trebala ici dolje sa cijenama. Sad je kasno i za pricat. Mogu se jedino nadat sa se grcima nece dat delat.
Usporedba Rijeke sa Koprom moze proci samo laiku koji nije u toj bransi. Samo u kontejnerskom prometu kopar ima 6X vise.
Drzava isto tako nije zainteresirana za Ri. Iz prve ruke...carina pregledava robu u izvozu,naravno na teret robe. Na prigovor dobijete odgovor da oni mogu radit sta hoce.
2x tako pogledaju robu i ode komitent u Kopar. To govorim iz prve ruke. Sa uniformiranima nema dogovora. Oni ce svoju placu dobit. Dao bog da svi oni zavrse u realan sektor  gdje moras prvo stvorit pa podijelit placu svojim radnicima i sebi.
Milion je problema o kojima bi mogao pisati iz prve ruke ali nije ovo mjesto za to.
Rijeka je odavno izgubila ovu igru. Tko hoce opipati pravo stanje treba pitati privatni sektor ako hoce pravu istinu. Ovo sto novinari pisu je uglavnom usmjereno od neke interesne skupine.

[Strici]

Možemo mi pri?ati koliko ho?emo, kukati, žaliti, plakati, zapomagati, ili se jednostavno pomiriti da smo takvi kakvi jesmo, da nismo sposobni, da su drugi bolji nego mi, priznati sami sebi i onda bar psihi?ki biti mirniji. Mi nismo nažalost u stanju priznati sebi, a kamoli nekom drugom da smo u mnogome slabi. Mi nikako da prestanemo vjerovati da smo najbolji, da je naše najbolje, najljepše, mi nikako da se prestanemo sami ljubiti, mi nikako da prou?imo i akceptiramo ono što su mnogi o nama rekli. Mi nikako... itd.
Jedino, možda kao slaba utjega, to da nam u okruženju ima možda i gorih. Alo koja vajda od toga.

[pelig]

Ti si Strici odli?no pojasnio naš mentalni sklop koji je pokupio ono najgore od balkanskog, mediteranskog i socijalisti?kog.

Evo još nešto iz tiska na tu temu:

"Nije na odmet spomenuti da se gr?kim brodovima prevozi oko 50 posto kineske robe u Europu. Osim toga, jedna morska to?ka za primanje kineske robe nalazi se i na sjeveru Jadrana, a za poziciju "novog Pireja" bore se luke u Trstu, Kopru i Rijeci. Najve?e šanse zasad ima slovenska luka jer je na nedavnom skupu kineskog politi?kog vrha s ?elnim ljudima 16 zemalja isto?ne Europe u Beogradu kineski premijer Li Keqiang u svojem govoru izrijekom spomenuo koprasku luku kao jednu od luka koja za Kinu predstavlja strateški interes. Iako Rijeka Luka, da bi uop?e mogla konkurirati, još ora izgraditi prometnu infrastrukturu, ?injenica je i da je hrvatski vrh nezainteresiran za ?vrš?e povezivanje s Kinom te je o?ito kako se odlu?io za ?vrš?e vezivanje sa SAD-om, koji u posljednje vrijeme kao strateški projekt gura terminal za ukapljeni plin na otoku Krku kao zalog vjernosti Zagreba. "

[daco]

E, ni jedna od ovih navedenih alijansi nije uspjela. Sad su neke druge. Idu zajedno Maersk i MSC i odvojeno CMA, USAC, i neki kinezi ako se ne varam. Ono što je najgore da je posla sve manje i manje. Samo kontejnerski, Kopar ima u 2014 više nego 6x više kontejnera nego Rijeka i od toga je otprilike 50% na uvozu i 50% na izvozu. Što je super održivo...
Rijeka ima u planu na kontejnerski terminal prihva?at kruzere.

Za 20 godina osim ako se ne dogode neke ?udne promjene u svijetu iz kojih se sre?om ispostavi da Rijeka profitira - Rije?ke luke ne?e više biti (u smislu teretne luke). Ovo što je par jahti i jedna stara VOR jedrilica nije vrijedno spomena .   

Zagreba?ka obala, iako bi svi u ovoj branši volili da uspije, bojim se da ?e biti prazna...

[ivob]

To nikada nece proraditi. Balkanci.
Znate tko je veca opasnost Jadranskim lukama? Genova! A znate zasto? Zato sto grade jos jednu cijev izpod Alpa samo za zeljeznicki promet kroz koju ce svake tri minute prohuljati teretni vlak sa 150km/h. Projekt iza kojega stoje malo jaci igraci.



http://en.wikipedia.org/wiki/AlpTransit

[pelig]

To nikada nece proraditi. Balkanci.

Misliš? Evo ti isje?ak iz današnjih novina pa sam procijeni:

Kinezi su 2008. dobili koncesiju na Dok II pirejske luke na 30 godina, po cijeni od 490 milijuna eura. Nakon toga im je koncesija produljena na još pet godina, a dobili su dozvolu i za gradnju tre?eg terminala. COSCO je Grcima ponudio cijenu iznad tržišne vrijednosti. Svake godine u gr?ki prora?un upla?uju oko 30 milijuna eura, a s dovršenjem izgradnje tre?eg doka i planiranom modernizacijom luke COSCO ?e ukupno u luku Pirej investirati oko 500 milijuna eura.
Na Doku II jedanaest novih dizalica, proizvedenih u Kini, stalno je u pogonu. Istovaruju kontejnere i ukrcavaju ih na kamione. Kamioni se smjenjuju u intervalima od jedne minute. Trenutno svakog tjedna tri teretna vlaka napuštaju luku. “Ali to je tek po?etak”, kaže direktor Fu Cheng Qui.
U samo ?etiri godine COSCO je kontejnerski promet pove?ao za ?etiri puta, na nešto manje od 3 milijuna komada godišnje. S ulaganjem u tre?i dok kapacitet luke dodatno bi se udvostru?io na 6,2 milijuna kontejnera godišnje u 2016. Ako bi Kinezi dobili i prvi dok, luka Pirej mogla bi se nositi s najve?im europskim lukama poput Hamburga, Antwerpena i Rotterdama.

[pelig]

Dakle Hrvatska nema nikakav specijalan prometni položaj. Austrija i Ma?arska ve? imaju Constantu ili Rotterdam (do kojeg se može do?i Dunavom i Rajnom).

To si jako lijepo pojasnio. Uvijek smo bili slijepo crijevo, što i nije nužno loša ?injenica. Samo joj se treba prilagoditi i razvijati se sukladno njoj, a ne nekim svemirskom megalomanskim iluzijama.