"PREMUDA"

Autor Leo, Prosinac 11, 2012, 01:13:12 POSLIJEPODNE

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

Leo

Jutros u Zadru naletio na ovaj brod iz doba kad su brodovi li?ili na prave a ne na dje?je (loše) crtarije. ?inimi se da sa svojih 55 godina plovidbe zaslužuje mjesto u ovom dijelu foruma.

MB "PREMUDA"  Jadrolinija

evo malo podataka iz Hrvatskog registra bodova:
Bivše ime, godina promjene imena       "TUZLA" , 1997
Vrst broda   Putni?ki brod,                    Nacionalna obalna plovidba
Materijal gradnje trupa                            ?elik
Brodrograditelj, Broj gradnje                    BRODOGRA?EVNA INDUSTRIJA ULJANIK , PULA , 196
Datum gradnje                                      1957-04-01

Osnovni tehni?ki podaci
Duljina izme?u okomica, Lpp (m)           41,55
Duljina preko svega, Loa (m)                   44,7
Širina (m)                                                    8,16
Visina (m)                                                    3,6
Gaz (mm)                                                 2417
Duljina za nadvo?e (m)                               42,5
Nadvo?e (mm)                                         1183

Bruto tonaža, BRT                                   347,16
Neto registarska tonaža, NRT             136,04

Brzina (?v)                                                13


Vrsta i broj porivnih strojeva                DIESEL,2T1 2
Proizvo?a? stroja                                 TVORNICA JUGOTURBINA
Licenca i tip                                              SULZER 6TW24
Ukupna snaga (kW)                                 662
Broj i vrsta vijaka                                      2     S nezakretnim krilima
Broj, ukupna snaga generatora (kW)       3, 92







estan

Baš tako, pravi brod. Šteta što je ovako sva izgužvana, ali to su tragovi dugogodišnje plovidbe. Potpuno spada u ovu rubriku, pogotovo što je spajana na rebatine.

Strici

#2
Ima krasan pravi "brodski" pramac. Njih je napravljeno istih nekoliko. A ja mislio da su bar 60-setak metara ili i dulji. Ustvari to je prava veli?ina za naš me?uobalni putni?ki promet. A mogu se jako dobro tu? s morem.   

Ne optere?ujte se previše akumulatorima! Permanent magneti i superkondenzatori su budu?nost !!!

Mala od portala



"Premuda" budi uspomene iz vremena kad smo ljeta provodili na Unijama   :daydream:. Upravo je taj brod dugo godina vozio na liniji M.Lošinj-Susak-Unije-Ilovik.
I stvarno jest poseban, kao da se voziš kroz povijest.
?ovjek mora napraviti ono što ?ovjek mora napraviti.  Žena mora napraviti ono što on ne može. (Rhonda Hansome)

Leo

@Mala od portala, plovi i dalje, ovo je došao na nekakav remont.
@Strici, istina, prova me i oduševila, vidio sam ga jutros u vožnji i odma mi je privukla pažnju izme?u svih onih škatula u portu.
Zapravo sam danas slikao hrpu slika jer me davno jedan prijatelj maketar zamolio ako naletim.. :)

more

Koliko se sje?am, osnovu ovog broda ?ini tip "Opatija". Uljanik ih je svojevremeno izgradio ve?i broj. Možda ?e se netko sje?ati imena: Vladimir Nazor, Vuk Karadži? i ...... Imali su nizak pramac jer je konstrukcija bila namjenjena za sjevernojadranski akvatorij. Nacrti su poslije rata bili na?eni u arhivi brodogradilišta 3.Maj koji je zajedno s Uljanikom pripadao grupaciji CRDA (Cantieri Riuniti Del' Adriatico), nešto sli?no našoj grupaciji "Jadranbrod" koja, nažalost, nije funkcionirala. Navodno je dizajn došao iz Italije s namjerom da se u 3. Maj-u izgradi nekoliko za turisti?ke potrebe sjevernog Jadrana (VE, TS, PU, Opatija). Imali su dva sulzer srednjohodna motora, mislim, snage 450KS svaki. Putna brzina cca 10?v. Mi smo ih odmah upotrijebili za naše priobalje kada se ustanovilo da treba pove?ati pramac. Drugu seriju, gradovi, je Uljanik igradio s povišenim pramcem.
Vezano za moju mladost. Mi opatijski srednjoškolci smo putovali u Rijeku radni?kim parnim brodi?em Lovran. Ako bi zakasnili na njega u opatijskoj luci (6h), uz laganije tr?anje stigli bi na vrijeme ukrcati se u slijede?oj luci u Volosko. Prije nego što bi stigli u rije?ku luku, još bi jednom pristao u luci 3.Maj gdje bi se bila iskrcala radni?ka klasa. Kada je uveden novi dvomotorni brod iz serije pjesnik, ta naša praksa tr?anja do slijede?e luke je propala. Nije bila brzina broda toliko važna, ve? relativno vrlo velika manevarska sposbnost s dva motora.

jazavac

Tko nema vremena pogledati cijeli video (btw, iz neke sasvim desete teme  anim64) neka sko?i na po?etak druge minute
Kad uhvatim malo vremena prekopam arhivu i ubacim koju fotku.

http://youtu.be/Aza3SWx1aqg
Za dvadeset godina, biti ?eš više razo?aran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.â€" MARK TWAIN

paagus

Evo Premude (tada se zvala TUZLA)  u Pagu , mislim da je to negdje 1960 i neke , tko zna bolje neka me ispravi !

Pogledajte malo što je to gužva !
I mjerila za sigurnost putnika su se u me?uvremenu malo postrožila.    :angel02      A ne znam da se tada nekome nešto ružno dogodilo, bar koliko mene sje?anje služi.  anim64
Još malo o Premudi na adresi:
http://www.marinetraffic.com/ais/shipdetails.aspx?MMSI=238115640

Onda kliknite na : Latitude / Longitude: 44.0757° / 15.0950° (Map) (brojevi su naravno uvijek razli?iti) pa vidite kuda se baš u tom trenutku kre?e Premuda.

A op?enito na  adresi http://www.marinetraffic.com/ais/ možete gledati gdje je koji brod, i op?enito u dugim zimskim no?ima potrošiti sate i sate.  anim19
Paagus

more

Jeste li uo?ili da su limovi oplate bili spajani zakovicama tj da im se ?vrsti spoj temelji na trenju u preklopu rubova lima kojeg stvara zakivana užarena zakovica stezanjem prilikom hla?enja. Zavareni spojevi su manje pouzdani zbog promjena u strukturi materijala prilikom hla?enja lijeva, ali se brže izvode. Kod gradnje trupa aviona još se i danas koristi tehnologija zakivanja. Uostalom i Eifellov toranj je zakivan.   

Leo

Dobro, nije baš tako , nit su svi varovi isti i tehnika varova se znatno razvila a kod aviona ima niz novih tehnologija pogotovo s kompozitima.
Kad je ra?en Eifelov toran varenje je bilo u povojima.