A ništa, još jedan traktorcic u nizu. Vratili se sa krštencije u Dubrovniku. Samo jedan video za atmosferu sa početka krstarenja.
https://www.youtube.com/shorts/JNx1-V6Zf78Ljetno krstarenje je prošlo i za one koji prate temu par riječi. Bez 2 pod motora brod je prosječno 1 čvor brži. Kod 2200 rpm Volvo pente D1-30 brzina je oko 6,7 čvorova a prije je bila 5,8
Novi bizero od Dustoma ima po meni dobar kroj i po 5 kvadrata više.( trebalo je 'spustiti' stražnji rogalj 30-50 cm niže, produžiti stražnji porub
), Uk sails je bio pliće krojen. ( Code 00 ?).
Crveni zero je desno a zeleni lijevo pa sam hreku bizero obukao ‘unutra van’ da bojice štimaju. Ovako tvornički, zbunjivao bi nautičare naročito u kombinacij sa šahovnicama na boku. I bez toga su masovno zbunjeni kad im u vidno polje uleti hreko. To nam nije bila namjera pa nas počinje opterečivat. ( kako bi dmeter napisao)
U ovoj mojoj recenziji novog jedra imam još dvije primjedbe. Prva je umetanje dakrona u rogljeve tako da vrlina dakrona da drži formu ometa normalno namatanja bizera.( krut,teži a ništa jači od najlona) . Gospodin Boris kaže da je to po Pravilima struke, a ja bi mu s malom dozom zajedljivosti odgovorio da je puštanje krvi do kraja devetnajstog stoljeća bilo Lege artis za 80 % bolesti, a danas je spalo na par promila. Stvari se mijenjaju. Od 'Lege Artis" više mi se svidja 'Secundum praecepta communi sensu"
Umetanje Velcro trake između jedara je isto želja jedrara za poboljšanjem ali me nije konzultirao. Ruku na srce, iskustvo jedrenja s Bizerom, ‘u regionu’ vjerovatno imamo samo žena i ja pa se zgodno konzultirati. Jasno mi nismo neki jedriličari al i pacijenta treba ponekad poslušat naročito ako ima vrlo rijetku da ne kažem egzotičnu bolest.
Inače prednji porub jedara fiksirao sam za antitorzioni konop spiralnim tanjim konopom koji se po potrebi pri dnu može zatezati i stvar za sada izvrsno funkcionira.
Samo smo jedan put trebali jedriti u vjetar. Od Korčule do Šćedra po maestralu od 12-15 čvorova. Trebalo nam je “cijeli dan” ( oko 8 h) za tih dvadesetak milja. Vozili smo prosječno 5 čvorova brzine a zbog većeg kuta u vjetar i zanošenja prešli dupli put. Slične smo penjačke rezultate postizali i prije 20 godina na Starkelovoj Omniji 34 (Žabac IV) tako da bi i ovaj puta problem mogao biti u jedriličaru a ne brodu.
Kako je za AC75 idealan vjetar od 2-3 Bf za hreka je to 5-6 Bf, 17-27 čvorova. Na refulu maestrala od 22 čvora i 40 stupnjeva u prividni vjetar brod ubrza na 7,2 čvora. Sa 180 litara vode u svakoj kobilici nagib kod tog vjetra je oko 25 stupnjeva a privjetrinska kobilica i kormilo dignu se izvan mora. Hreko je definitivno loš penjač, ima 12 m2/t u vjetar, 19m2/t mezonave i 24,5m2/t niz vjetar. Ugodno je iznenađenje što se prelet lako izvodi. Uvjeren sam da ću jedrenje u vjetar poboljšati i da će hreko moći bezbrižno u planine u društvo krstaša kao što je kontesa hilda
naprimjer.
