Nautica Portal | Centralno mjesto nautičara

Škola jedrenja za neznalice => Kupujem brod => Topic started by: gp333 on April 07, 2018, 01:44:55 PM

Title: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: gp333 on April 07, 2018, 01:44:55 PM
Tko smije ploviti brod stranih zastava (EU zastava i izvan EU zastava) u Hrvatskoj po najnovijim zakonima? Mislim ako si hrvatski drzavljanin.

Kako stoje aktuelni zakoni nakon nedavnih promjena.



Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 07, 2018, 03:56:50 PM
Tko smije ploviti brod stranih zastava (EU zastava i izvan EU zastava) u Hrvatskoj po najnovijim zakonima? Mislim ako si hrvatski drzavljanin.

Kako stoje aktuelni zakoni nakon nedavnih promjena.
Ti ne smiješ,za ostale nije bitno.S druge strane strana zastava smije bez posade nočiti samo u lukama nautičkog turizma a za tvoj planiranu jedrilicu u splitu ti je 6-8000€ vez.boravišna pristojba se mora platiti to je dodatnih 1000€ a to je daleko iznad tvoga buđeta. Ali možeš držat brod u crnoj gori,italiji,grčkoj,turskoj u okolici.
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: gp333 on April 07, 2018, 08:05:14 PM
Tko smije ploviti brod stranih zastava (EU zastava i izvan EU zastava) u Hrvatskoj po najnovijim zakonima? Mislim ako si hrvatski drzavljanin.

Kako stoje aktuelni zakoni nakon nedavnih promjena.
Ti ne smiješ,za ostale nije bitno.S druge strane strana zastava smije bez posade nočiti samo u lukama nautičkog turizma a za tvoj planiranu jedrilicu u splitu ti je 6-8000€ vez.boravišna pristojba se mora platiti to je dodatnih 1000€ a to je daleko iznad tvoga buđeta. Ali možeš držat brod u crnoj gori,italiji,grčkoj,turskoj u okolici.

To vec znamo od ranije; ne pitam samo za sebe kako ti odma zamišljaš već više edukativno

evo zakonika za ovo moje pitanje da sam odgovorim djelimicno: http://www.mppi.hr/UserDocsImages/UPUTA%20Charter%20sa%20stranim%20plovilima%202014%2021-3_14.pdf (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/UPUTA%20Charter%20sa%20stranim%20plovilima%202014%2021-3_14.pdf)

Ali to je 2014!

Znaci držimo se pitanja  ;D a pitanje je kakvo je stanje po NAJNOVIJIM zakonima. Nisam nasao takav zakonik od nedavno, vec samo ta 2014 godiina
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 08, 2018, 12:00:30 AM
da su registrirana izvan carinskog područja Republike Hrvatske i na ime osobe izvan carinskog područja, a ako nisu registrirana da su u vlasništvu osoba sa sjedištem izvan carinskog područja Republike Hrvatske, te

- da ih upotrebljava osoba s uobičajenim boravkom izvan carinskog područja Republike Hrvatske.privremenom uvozu, mogu rabiti, kako strani državljani, koji svojim plovilima dolaze na privremeni boravak u Republiku Hrvatsku, tako i hrvatski državljani koji imaju uobičajeno mjesto stanovanja izvan carinskoga područja RH, što znači da u carinskom području izvan carinskog područja RH imaju prebivalište ili uobičajeno boravište.

Važno je za napomenuti da pravo na privremeni uvoz bez carinskih formalnosti, ne isključuje odnosnu osobu od obveze poštivanja drugih pravila, koja su propisana za ovaj carinski institut - uredne registracije plovila u inozemstvu, maksimalnog razdoblja privremenoga uvoza, obvezatan povratak privremeno uvezene robe u inozemstvo ili predaja iste na čuvanje ovlaštenoj osobi, obavljanje drugih formalnosti koje proizlaze iz drugih propisa (primjerice pomorskih).

Neispunjavanje nekih od navedenih uvjeta za privremeni uvoz ima za posljedicu zlouporabu instituta privremenog uvoza propisanih Konvencijom i carinskim propisima, te predstavlja obilježje djela carinskog prekršaja.Kao što za privatnu uporabu plovila mogu uvoziti fizičke osobe, tako plovila za svoje potrebe mogu uvoziti i pravne osobe. Tu znači moramo razlikovati uvoz plovila za potrebe pravne osobe ili za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Kada je u pitanju uvoz za potrebe pravne osobe pravna osoba dužna je platiti cijeli carinski dug koji obuhvaća carinu, PDV i  trošarinu ukoliko je ista propisana.

https://carina.gov.hr/rezultati-pretrazivanja/49?pojam=uvoza+plovila


Več sam ti objasnija.
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 08, 2018, 12:09:16 AM
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Snježana Bagić, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Davor Krapac, Ivan Matija, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, članovi Vijeća, u postupku koji su ustavnom tužbom pokrenuli EL BOSCO LIMITED, Suite 7, Hadfiled Hause, Gibraltar i EL BOSCO d.o.o. iz Splita
O D L U K U
Ustavna tužba se odbija.
Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da je podnositelj EL BOSCO d.o.o.
Split dužan, na plovilo naziva EL BOSCO V, strane zastave Velike Britanije i
Sjeverne Irske (oznake 907699, dužine 31,01 m, godina proizvodnje 2003.), iz
tarifnog broja 8903921090 Carinske tarife u vrijednosti od 26.399.163,94 kuna, platiti
ukupno 14.040.619,34 kuna i to iznos od 2.111.933,12 kuna na ime carine, iznos od
4.366.775,53 kune na ime posebnog poreza i iznos od 7.561.910,69 kuna na ime
poreza na dodanu vrijednost te kamate u iznosu od 26.927,20 kuna (pobliže
navedeno u izreci rješenja).
Prvostupanjskim rješenjem određeno je da je podnositelj navedeni iznos dužan platiti
u roku od 10 dana od dana primitka rješenja a u protivnom naplata će se izvršiti
prisilnim putem te je određeno da plovilo ostaje pod carinskim nadzorom do plaćanja
utvrđenog duga.
3.1. Dana 14. rujna 2010. ulaznoj kontroli Republike Hrvatske na graničnom
prijelazu Cavtat pristupilo je navedeno plovilo na kojem je zatečen zapovjednik Saša
Škorić (hrvatski državljanin sa adresom u Splitu) sa tri člana posade i 10 putnika.
Uvidom u dokumentaciju plovila utvrđeno je da je vlasnik plovila podnositelj EL
BOSCO Limited iz Gibraltara, da zapovjednik upravlja plovilom na temelju punomoći
izdane od vlasnika plovila i da nije u radnom odnosu kod podnositelja već da je
zaposlenik podnositelja EL BOSCO d.o.o. Split. Na temelju utvrđenog zapovjednik
plovila je upozoren da prema mjerodavnim odredbama Carinskog zakona ("Narodne
novine" broj 78/99., 94/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03., 140/05., 138/06., 60/08. i
45/09.; u daljnjem tekstu: CZ) ne može upravljati stranim plovilom u Republici
Hrvatskoj, što je zapovjednik otklonio i nakon što je obavio ulazne formalnosti isplovio
je iz luke Cavtat u smjeru Dubrovnika (sačinjena službena zabilješka o kontroli
plovila).
U daljnjem postupku je utvrđeno da je podnositelj EL BOSCO d.o.o. Split 1. lipnja
2010. sa podnositeljem EL BOSCO Limited iz Gibraltara, vlasnikom navedenog
plovila, zaključio Ugovor o davanju usluga u nautičkom turizmu tim plovilom. Prema
članku 2. navedenog Ugovora usluge će obavljati podnositelj EL BOSCO d.o.o. Split
(domaća tvrtka) i to uređenje, pripremu i održavanje broda, upravljanje plovilom,
zapošljavanje posade te opskrbu plovila. Utvrđeno je da posadu na plovilu postavlja i
imenuje isključivo podnositelj EL BOSCO d.o.o. Split i za korištenje usluga koje su
predmet ugovora vlasnik plovila (podnositelj EL BOSCO Limited) plaća mjesečnu
novčanu naknadu.
Na temelju navedenog prvostupanjsko tijelo je utvrdilo da podnositelj EL BOSCO
d.o.o Split navedeno plovilo upotrebljava kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz
uz primjenu Aneksa C Konvencije o privremenom uvozu ("Narodne novine -
Međunarodni ugovori" broj 16/98., u daljnjem tekstu: Anex C Konvencije), iako nije
ispunio uvjete za privremeni uvoz propisane Anexom C i mjerodavnim odredbama
CZ-a i Uredbe za provedbu carinskog zakona ("Narodne novine" broj 144/99. i
3
161/03.). Stoga je Carinarnica Dubrovnik po službenoj dužnosti pokrenula postupak i
donijela rješenje o naplati uvozne carine

Predmetno plovilo ... ostaje pod carinskim nadzorom do plaćanja carinskog
duga."


Pošto smo sad u EU zakoni su i tvrđi.

Pošto tebi je cilj izbječi plačanje PDV,a plovilo koristiti u vlastite svrhe za sport i razonodu to je jednostavno protuzakonito. i u zemlji di če ti prodati plovilo a i u zemlji di češ ploviti sa takvim plovilom.

Jednostavno prijavi boravak na Malti,registriraj plovilo na malti,drži 1-2 godine na suhom vezu u malti plovilo iskoristi povrat PDV i kad ga otplatiš dovezi plovilo u RH.
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 08, 2018, 12:18:15 AM
Proglašavam Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 29. travnja 2016. godine.

Klasa: 011-01/16-01/13

Urbroj: 71-06-01/1-16-2

Zagreb, 29. travnja 2016.

2. prijevarno izbjegavanje plaćanja carine i drugih javnih davanja na carinskom području Unije, uključujući i stvaranje uvjeta za prijevarno izbjegavanje plaćanja carine i drugih javnih davanja.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, osobito se smatra da deklarant, posjednik robe ili druga osoba koja je na bilo koji način izravno ili neizravno povezana s deklariranom robom zloupotrebljava pravo u carinskom postupanju ako:

1. sklapa fiktivne ili prividne pravne poslove u vezi s deklariranom robom ili sudjeluje u sklapanju ili izvršavanju takvih pravnih poslova

Prosurfaj
prijevarno izbjegavanje plaćanja PDV
KUPAC KAO JAMAC PLATAC DOBAVLJAČU – ODGOVORNOST ZA PLAĆANJE PDV-a


Novim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost objavljenim u Narodnim novinama br. 143/14. od 11. prosinca 2014. proširena je odredba o odgovornosti poreznog obveznika kao jamca platca za plaćanje PDV-a, ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili je morao znati da s takvom transakcijom sudjeluje u prijevarnim aktivnostima.

Postavlja se pitanje što su te prijevarne aktivnosti i na koji način ih porezni nadzor uopće mjeri i definira. Upravo iz tog razloga Zakon jamcem platcem proglašava svakog poreznog obveznika kojemu je obavljena isporuka dobra ili usluge u tuzemstvu ako iz utvrđenih objektivnih okolnosti porezni nadzor utvrdi da je znao ili morao znati da sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je osnovna namjera bila izbjegavanje plaćanja PDV-a. Naravno da je nastavak događaja obavještavanje poreznog obveznika koji sudjeluje u takvim transakcijama o njegovoj odgovornosti za neplaćanje PDV-a. To znači da kao porezni obveznik morate pripaziti s kime poslujete jer ako se utvrdi da je porezni obveznik obavljao transakcije s rizičnim dobrima ili rizičnim poslovnim partnerima tj. poreznim obveznicima, te ako je dobio od Porezne uprave obavijest da sudjeluje u prijevarnim aktivnostima bit će odgovoran za neplaćeni PDV koji njegov dobavljač duguje.
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 08, 2018, 12:25:39 AM
Ne mogu ni zagrepsti površinu pravilnika,zakona koje bi prekršija.
Zakonodavstvo EU ako je uvoz iz USA i ti ne-EU građanin.Recimo odjaviš se iz hrvatskog državljanstva i prijaviš u BiH. držiš brod 9 miseci u HR pa par miseci u Crnoj gori to bi moglo štimati par godina.
Porezna uprava i carina su ti najbitniji. Pitaj njih
Ja bi izbjegao platiti PDV na plovilo reg. u Italiji i prebaciti na proforma neprofitnu udrugu reg. u Francuskoj s valjanim PDV brojem kako to izvesti a plovilom bi gao kao hrvatski građanin volija ploviti teritorijalnim morem RH i imam dozvolu izdanu u RH.
Zašto sam rekao proforma  udrugu, da je u pitanju Greenpeace preko čijeg računa prolaze miljoni € to je sve legalno.ali preko udruge preko čijeg računa prolazi par € mjesečno da bi se platili banci troškovi održavanja računa,i sad odjednom ta udruga kupuje plovilo vrijedno 50000€ i nakon toga racun mrtav,izdaleka se vidi da je to prijevarno izbjegavanje plaćanja PDV. Kazne su astronomske i udruzi i tebi + PDV na njihovu procjenu + zatezne kamate 9,09%
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: gp333 on April 09, 2018, 12:08:39 AM
Ne mogu ni zagrepsti površinu pravilnika,zakona koje bi prekršija.
Zakonodavstvo EU ako je uvoz iz USA i ti ne-EU građanin.Recimo odjaviš se iz hrvatskog državljanstva i prijaviš u BiH. držiš brod 9 miseci u HR pa par miseci u Crnoj gori to bi moglo štimati par godina.
RE: Da, tako slicno sam i sam skontao kao najbolju mogucnost... ali to sve vrijedi ipak samo za plovila koja vrijede velike novce, preko 100k

Sve ostalo platis porez ili kupis brod vec s placenim porezom i to je to


Porezna uprava i carina su ti najbitniji. Pitaj njih
Ja bi izbjegao platiti PDV na plovilo reg. u Italiji i prebaciti na proforma neprofitnu udrugu reg. u Francuskoj s valjanim PDV brojem kako to izvesti a plovilom bi gao kao hrvatski građanin volija ploviti teritorijalnim morem RH i imam dozvolu izdanu u RH.
RE: jos bolje udruga u HR

Zašto sam rekao proforma  udrugu, da je u pitanju Greenpeace preko čijeg računa prolaze miljoni € to je sve legalno.ali preko udruge preko čijeg računa prolazi par € mjesečno da bi se platili banci troškovi održavanja računa,i sad odjednom ta udruga kupuje plovilo vrijedno 50000€ i nakon toga racun mrtav,izdaleka se vidi da je to prijevarno izbjegavanje plaćanja PDV. Kazne su astronomske i udruzi i tebi + PDV na njihovu procjenu + zatezne kamate 9,09%
RE: ma da, ali tko tako kupi brod pa taj samo treba nastaviti biti aktivan i sve je u redu. Ako si kupio na udrugi brod za 50k, tada troskove goriva odrzavanja i sve sto radis ides preko tog racuna. Neznam zasto bi neko 'stao' i samo kupio brod... tu ljudi rade greske, stvaraju 'lazne' djelatnosti i sl. Treba nastaviti aktivnosti te udruge oko plovidbe i ispunjavanja neprofitnih ciljeva te udruge

Ima tu jos ideja: recimo neprofitni sportski klub za jedrenje, tko voli jedrenje i aktivan je s brodom oko toga zasto izmisljati neke djelatnosti koje i ne radi? Treba jasnije definirati ciljeve, i onda provoditi te ciljeve i ne moze ti niko nista tu
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 09, 2018, 12:55:44 AM
Osnovni je uvjet za porezno priznavanje trošenja takve imovine da tvrtka od njihovog korištenja ostvaruje najmanje 7% prihoda nabavne vrijednosti (plovila ili zrakoplovi) ili 5% prihoda od nabavne vrijednosti (apartmani ili kuće za odmor). Ukoliko tvrtka posjeduje apartmane ili kuće za odmor mora biti registrirana za iznajmljivanje istih, a u slučaju posjedovanja plovila ili zrakoplova za obavljanje usluga iznajmljivanja (za sport i rekreaciju) i prijevoza.

Ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ne ispuni navedene uvjete obvezan je za to porezno razdoblje uvećati poreznu osnovicu za rashode obračunate amortizacije te za ostale troškove u vezi s korištenjem te imovine (Zakon o porezu na dobit, čl.12. st.16.). Ukoliko je porezni obveznik u prethodnim godinama otpisao imovinu (potpuna amortizacija), ima pravo na priznavanje troškova nastalih u vezi s korištenjem takve imovine, ali pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti prema čl.12. st.16. Zakona o porezu na dobit. 

Ukoliko se takva imovina koristi u svrhu operativnog najma, troškovi takvog najma te ostali troškovi po osnovi korištenja te imovine porezno su priznati, ali pod uvjetom da je porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvario prihod od te imovine barem u visini troška najma. U protivnome, porezna osnovica se uvećava za trošak najma i sve pripadajuće troškove.

U slučaju pružanja kombinirane usluge (ostvarivanje prihoda od usluge za čije je pružanje korišteno više vrsta imovne) potrebno je pribaviti vjerodostojne isprave kako bi se prihod mogao pripisati određenoj imovini proporcionalno korištenju te imovine u svhu pružanja usluge. Tek tada je moguće pouzdano odrediti troškove amortizacije pojedine imovine.
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: gp333 on April 09, 2018, 10:40:00 AM
Osnovni je uvjet za porezno priznavanje trošenja takve imovine da tvrtka od njihovog korištenja ostvaruje najmanje 7% prihoda nabavne vrijednosti (plovila ili zrakoplovi) ili 5% prihoda od nabavne vrijednosti (apartmani ili kuće za odmor). Ukoliko tvrtka posjeduje apartmane ili kuće za odmor mora biti registrirana za iznajmljivanje istih, a u slučaju posjedovanja plovila ili zrakoplova za obavljanje usluga iznajmljivanja (za sport i rekreaciju) i prijevoza.

Ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ne ispuni navedene uvjete obvezan je za to porezno razdoblje uvećati poreznu osnovicu za rashode obračunate amortizacije te za ostale troškove u vezi s korištenjem te imovine (Zakon o porezu na dobit, čl.12. st.16.). Ukoliko je porezni obveznik u prethodnim godinama otpisao imovinu (potpuna amortizacija), ima pravo na priznavanje troškova nastalih u vezi s korištenjem takve imovine, ali pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti prema čl.12. st.16. Zakona o porezu na dobit. 

Ukoliko se takva imovina koristi u svrhu operativnog najma, troškovi takvog najma te ostali troškovi po osnovi korištenja te imovine porezno su priznati, ali pod uvjetom da je porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvario prihod od te imovine barem u visini troška najma. U protivnome, porezna osnovica se uvećava za trošak najma i sve pripadajuće troškove.

U slučaju pružanja kombinirane usluge (ostvarivanje prihoda od usluge za čije je pružanje korišteno više vrsta imovne) potrebno je pribaviti vjerodostojne isprave kako bi se prihod mogao pripisati određenoj imovini proporcionalno korištenju te imovine u svhu pružanja usluge. Tek tada je moguće pouzdano odrediti troškove amortizacije pojedine imovine.

Hvala sto saljes dosta odgovora, ali dosta nisam pitao kao i obicno

Ja sam rekao za UDRUGU a ti mi saljes odgovor za TVRTKU

Udruga je neprofitna organizacija i zakonski nije obavezna stvarati nikakav profit.. pa koliko samo ima malih jedrilicarskih klubova i ostalih udruga u RH;

Uglavnom ako ima stakav tekst posalji ga  :icon_salut:


Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: gp333 on April 09, 2018, 10:42:37 AM
Takodjer evo sto bi se desilo u ovom slucaju:

BiH drzavljanin ima firmu na Malti i ta firma je vlasnik broda koji nije platio PDV. Brod ima EU Malta zastavu i dolazi u RH.

Evo kako bi se on "proveo"  :toothy4:
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 10, 2018, 09:13:50 AM
Takodjer evo sto bi se desilo u ovom slucaju:

BiH drzavljanin ima firmu na Malti i ta firma je vlasnik broda koji nije platio PDV. Brod ima EU Malta zastavu i dolazi u RH.

Evo kako bi se on "proveo"  :toothy4:
Morao bi donjeti isječke da ti je plačeno mirovinsko i zdrastveno u Malti i Matrikula.

Sportski aktivni klubovi Večinom im grad kupi opremu plati PDV i da na korištenje.
U JK Strožancu je plačen PDV  ali mogu proivjerit
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: gp333 on April 10, 2018, 06:13:29 PM
Morao bi donjeti isječke da ti je plačeno mirovinsko i zdrastveno u Malti i Matrikula.
RE: ma bah.. upitno je da neka zemlja stranog drzavljana ima pravo pitat takve stvari. To mozes pitat samo svog drzavljana

a da ne spominjemo da u pola zemalja svijeta nisi obavezan placat mirovinsko i zdravstveno, pocevsi od USA pa nadalje... Po tome savjetu ni jedan USA drzavljan nebi uplovio u RH doslovce!


Sportski aktivni klubovi Večinom im grad kupi opremu plati PDV i da na korištenje.
RE: i super, onda osnujem klub pa da mi kupe... ma nije ni to tocno bas... kupe tima koji su vise pri drzavi i stari klubovi. To sto imas udruga tipa klub ne znaci da ce ti grad kupit ikakvu opremu!


U JK Strožancu je plačen PDV  ali mogu proivjerit
RE: nema potrebe... nemoj se muciti :-) to sto smo govorili su te neka hipotetske opcije...


Zakljucak je da mozda na neprofitni klub nekako "izvrda"
ili ako imas i jos neko drzavljanstvo, a sve ostalo je HR dobrano pokrila; Za porez smo spremni. To nema ikakave brige.
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 11, 2018, 07:56:24 AM
Raspitao sam se. Znaš da ima  ECO 12 metara regatna.Brodici je plačen PDV i dan je samo od vlasnika na korištenje klubu.sad je problem uprkos ugovoru o korištenju i održavanju. Znaš da ga je bura potopila i razbila u lućici. JK nema velike prihode.
Obavljenim ulaganjima zakupoprimac je povećao vrijednost poslovnog prostora, a raskidom Ugovora o zakupu zakupodavac dolazi u posjed tako uređenog poslovnog prostora. Prema tome, ako je zakupoprimac koristio pravo na odbitak pretporeza zaračunanog na izvršeno ulaganje, smatramo da po raskidu ugovora o zakupu zakupoprimac treba izvršiti obračun ukupnih ulaganja koja je imao tijekom trajanja zakupa i obračunati porez na dodanu vrijednost na vrijednost ukupno izvršenih ulaganja u smislu odredbe članka 2. stavak 1, točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, neovisno o tome što, kako je navedeno u upitu, nema prema ugovoru pravo zakupodavcu zaračunati ulaganje u tuđu imovinu.

Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08. i 80/10.) porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama toga Zakona.

Člankom 11. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09. i 123/10.) propisano je da se rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona o porezu na dobit smatraju smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.

Odredbama članaka 10. stavka 1. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08.) propisano je da se porezne Činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti.

Hrvatski standard financijskog izvještavanja broj 5 - Dugotrajna nematerijalna imovina (Nar. nov., br. 30/08, i 4/09,; dalje u tekstu HSFI 5) pod točkama 5., 6., i 7. navodi da se neku nematerijalnu imovinu treba priznati samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati poduzetniku, i ako se trošak nabave te imovine može pouzdano izmjeriti. Poduzetnik treba procijeniti vjerojatnost očekivanih budućih ekonomskih koristi koristeći razumne i prihvatljive pretpostavke koje predstavljaju najbolju procjenu menadžmenta da se postave ekonomski uvjeti koji će postojati tijekom vijeka uporabe te imovine. Poduzetnik koristi prosudbu da procijeni stupanj izvjesnosti u svezi priljeva budućih ekonomskih koristi koji se mogu pripisati upotrebi neke imovine na temelju dokaza raspoloživih u vrijeme početnog priznavanja, s tim da se veće značenje pridaje vanjskim dokazima.

Sukladno točki 30. MSFI-a 5 ostatak vrijednosti nematerijalne imovine s određenim korisnim vijekom trajanja treba biti nula, osim ako: (a) postoji obveza treće strane da će tu imovinu kupiti na kraju vijeka uporabe, ili (b) postoji aktivno tržište za tu imovinu, i: (i) ostatak vrijednosti se može odrediti prema tržištu, i (ii) vjerojatno je da će takvo tržište postojati na kraju vijeka uporabe te imovine.

Nematerijalna imovina se prestaje priznavati sukladno točki 37. HSFI-a 5 kada nisu ispunjeni uvjeti iz točke 5. toga standarda, a osobito: prilikom otuđenja, ili kada se ne očekuju buduće ekonomske koristi od uporabe ili otuđenja. Dok točka 38. toga standarda propisuje da se rashodi ili prihodi koji proizlaze iz povlačenja ili otuđenja nematerijalne imovine priznaju u skladu s HSFI 6 - Dugotrajna materijalna imovina. HSF115 - Prihodi i HSF116 - Rashodi.

Sukladno točkama 11. i 12. HSFI 16 rashodi se priznaju u računu dobiti i gubitka kada smanjenje budućih ekonomskih koristi proizlazi iz smanjenja imovine ili povećanja obveza i koje se može pouzdano izmjeriti. To znači da se priznavanje rashoda pojavljuje istodobno s priznavanjem povećanja obveza ili smanjenja imovine. Rashodi se priznaju u računu dobiti i gubitka na temelju izravne povezanosti između nastalih troškova i određene stavke prihoda. Ovaj proces se obično naziva sučeljavanje rashoda s prihodima, uključuje istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koji prolazi izravno ili zajednički iz istih transakcija ili drugih događaja; primjerice, razni elementi rashoda koji čine trošak prodanih proizvoda priznaju se istodobno kad i prihod od prodaje proizvoda.

Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Nar. nov., br. 91/96., 124/97., 174/04. i 38/09.) člankom 4. stavcima 1. i 2. propisuje da se zakup poslovnog prostora zasniva ugovorom o zakupu. Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklapa se u pismenom obliku.

Članak 5. stavak 1. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora propisuje da se ugovorom o zakupu poslovnog prostora zakupodavac obvezuje predati zakupniku određeni poslovni prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za to ugovorenu zakupninu. Nadalje stavak 2. točka 8. navedenog Zakona propisuje da ugovor o zakupu u pravilu sadrži odredbe o prestanku ugovora, posebno o otkazu i otkaznim rokovima.

Prema navedenom, ugovorom u zakupu poslovnog prostora utvrđuje se zakupoprimcu pravo korištenja tuđe imovine te se i ulaganja u zakupljeni poslovni prostor smatraju ulaganjem u pravo korištenja. Ulaganja u zakupljeni poslovni prostor koja su po svom sadržaju investicijskog karaktera, a koja su opravdana, odnosno koja se učinjena u svrhu boljeg iskorištavanja poslovnog prostora s ciljem ostvarivanja prihoda, s poreznog aspekta se mogu smatrati porezno priznatim rashodom, ali tijekom razdoblja u kojem je utvrđeno pravo korištenja imovine i ako se izravno mogu povezati s određenim stavkama prihoda. Takva ulaganja se uobičajeno razmatraju kao ulaganja u nematerijalnu imovinu, odnosno kao ulaganja na tuđoj imovini radi poboljšanja u tijeku ugovora o dugoročnom najmu.

Prema navodima iz upita, zakupodavac i zakupoprimac su sklopili ugovor o zakupu poslovnog prostora prema kojem zakupoprimac preuzima obvezu ulaganja u poslovni prostor, međutim u slučaju prijevremenog raskida ugovora o zakupu zakupoprimac nama pravo zaračunati zakupodavcu izvršena ulaganja, niti je obvezan poslovni prostor vratiti u prvobitno stanje, dakle izvršena ulaganja se bez ikakve naknade predaju zakupodavcu. Nadalje, nije navedeno zašto je zakupoprimac pristao na sklapanje ugovora o zakupu prema kojemu isti preuzima sve rizike u slučaju prijevremenog raskida ugovora o zakupu.

Sijedom navedenoga, u predmetnom slučaju dio neamortiziranog ulaganja izvršenog na tuđoj imovini, a za koja je razvidno da se ostatak vrijednosti, odnosno neamortiziranog dijela ulaganja može utvrditi prema tržišnim vrijednostima ne može biti porezno priznati rashod, odnosno za priznavanje rashoda nisu ispunjeni uvjeti propisani naprijed navedenim propisima koji se odnose na sučeljavanje rashoda s stavkama prihoda.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi


Uglavnom sad ECO leži na mulu i obnavlja se u kešu,donacijom i plačenim PDV
Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: dmeter on April 11, 2018, 08:13:27 AM
Idemo dalje.
da bi na tu sportsku udrugu ti registrirao brodicu sportsku naravno.

moraš napravit plan korištenja treninga i regata.
radni nalog za trening s popisom članova(moraju i odraditi neke regate poslije pogotovo djeca)biti članovi kluba ili nekog drugog kluba.
Odraditi regate barem svako 3 miseca

Jedni pali jer ACI bilježi križičima u teci koji je brod vanka koji nije, i poreznoj dostavija ACI fotokopiju izlaska i jedna plovidba od 3 dana nije bila pokrivena radni nalogom.a prije je knjigovodstvo dostavilo ispis kompletne dokumentacije.od ta 3 dana brod je bija u Visu na rivi.Sve luke nautičkog turizma upisuju sve dolaske i odlaske.PS carina tako provjerava i plačenu boravišnu pristojbu od lani.Ove godine je plačam.
Ovi su na upravnom sudu još proces traje,prihod im nije 5% od vrijednosti broda godišnje.
na tel. ti javim o kome je rijeć. Dokumentacija im je perfektna i pali su.Plovilo je u vlasništvu leasing tvrtke.2 člana posade plačeno mirovinsko i zdrastveno 6 mjeseci godišnje,problem taj isplov je bija za jedan uskrs a tada po papirima nisu radili.

Isto kao i ti kupili brod a fiktivnim najmom htjeli izbječi plačanje PDV.

Title: Re: Tko smije ploviti brod stranih zastava u Hrvatskoj po najnovijim zakonima
Post by: gp333 on April 12, 2018, 12:58:09 PM
Isto kao i ti kupili brod a fiktivnim najmom htjeli izbječi plačanje PDV.

Ali ja nisam rekao da ja to zelim... samo da ima ta opcija, da se kroz jedrilicarski klub i neprofitnu aktivnost koju ionako zelis raditi moze definirati pravna konstrukcija;


Tvoj gornji primjer samo pokazuje kako su ti iz tog kluba sasvim u redu postupali... ne isploviti na USKRS i da to bude razlog drzave za napad na klub je samo takva stramota na strani drzave.

I osim toga ljudi nisu roboti, to je neprofitni klub, neko je mogao biti bolestan, nije mogao doci i sl.

Kako bilo to je za mene samo jedan od primjera u nizu da se u HR ne isplati biti poduzetnik nikojeg tipa, a i da neprofitni i neobavezni tip rada skriva zamke

To je kako ja vidim ovo