Author Topic: Kliper  (Read 36782 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline pelig

  • Barba
  • *****
  • Posts: 899
Re: Kliper
« Reply #10 on: May 15, 2013, 10:29:16 AM »
Cutty Sark je svakako najpoznatiji kliper,  ponajviše zahvaljujući tome što Englezi drže do svoje pomorske baštine malo više nego neke druge nacije. Međutim, ima jedan brod, koji je svojevremeno oborio rekord određene dionice na oceanu, i bio brži od razvikanog  Cutty Sarka. Neznam sad detalje ali ako uhvatim vremena malo ću to dokumentirati.Radi se o brodu Contessa Hilda po kojem sam nazvao svoju barku. To je jedan od posljednjih Lošinjskih jedrenjaka duge plovidbe, a sagrađen je u drugoj polovici 19. stoljeća u škotskoj, da bi ga kao rabljenog kupili Lošinjani. Rashodovan je negdje u prvom desetljeću 20. stoljeća, a za svog vijeka je oborio nekoliko rekorda, no nažalost nije toliko poznat kao gore rečeni jedrenjak, čemu smo si ponajviše sami krivi.

Bio sam ja jednom otvorio temu o hrvatskim jedrenjacima, pa smo tamo ponešto i pisali o Contessi Hildi. Tamo sam pisao i o još jednom našem poznatom kliperu Miroslavu. On je puno poznatiji u svijetskim razmjerima.

Offline pelig

  • Barba
  • *****
  • Posts: 899
Re: Kliper
« Reply #11 on: May 15, 2013, 10:37:38 AM »
Ipak, to što neki brod drži rekord ne mora značiti da je brži od nekog drugog, već da je iamao bolji vjetar i bolje odjedrio neku dionicu, što bi danas rekli bolje taktizirao. Već sam napisao da su najbrži bili Cutty Sark i Thermophyale, a najbrži su bili u međusobnim regatavanjima klipera, znači u istim uvjetima plovidbe u određenom trenutku. Ipak, ova dva broda ne drže puno rekorda za određene relacije. Ja bih dodao to, da su bili najbrži među engleskim kliperima jer James Baines ima zabilježenu brzinu od preko 21 čv. tijekom dva sata, ali danas nitko ne prizna te rezultate jer da nisu tadašnji brzinomjeri bili pouzdani, a možda se baš i ne vjeruje mjeriteljima.

Ta dva broda ne drže rekorde za određene relacije jer njima nisu niti jedrila. To se naročito odnosi za najteže relacije, oko Cape Horna gdje su se i Contessa i Miroslav istaknuli. A glede mjerenja brzine, tada se uglavnom računala brzina postignuta tijekom 24 sata jer se to može precizno odrediti sekstantom, a i realnije je.

Offline estan

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3465
  • Gender: Male
Re: Kliper
« Reply #12 on: May 15, 2013, 10:38:42 AM »
Pelig, nisam pomiješao redosljed. Izvor informacija je Pomorska eciklopedija JAZU (sada HAZU), drugo izdanje (iz osamdesetih godina dvadesetog stoljeća). Jasno piše da su prvi kliperi bili američki i da u vozili čaj za potrebe engleza dok ovi nisu ukrali dizajn (a ne izmislili vlastiti brod). Zlatna groznica se vremenski poklopila s čajnom groznicom, ali brodovi su jednostavno kružili oko svijeta i vozili različite terete. Prouči malo ture brodova koje sam spominjao pa ćeš vidjeti da su vozili i za Australiju, Jugoistočnu Aziju, Evropu (posebno London) pa nazad u Ameriku. Mislim da se iz Kalifonije nisu vraćali oko Horna jer to je za njih nepovoljno. To su radili i pravi i polukliperi (dovoljno je proučiti rutu Ive Visina s brikom Splendido). To je bilo doba "slobodne" trgovine, nametnute od strane Velike Britanije i u velikom interesu SAD, a eto malo su se okoristili i neki drugi pa i naši ljudi. Vozilo se i na dugim i na lokalnim turama pri tome znatno oštećujući interese lokalnih prijevoznika. Uostalom, terminologija nije moja, već je tako ustanovljena u navedenoj pomorskoj enciklopedij, dakle pravi kliper ili čajni kliper. I polukliperi su isto vozili čaj, ali se razlikuju prije svega po svojoj snasti od pravih klipera. Pravim kliperom smatra se svaki brod koji slijedi dizajn Johna Griffitsa iako su neki od njih često vozili i željeznu rudaču, tipičan teret za brodove velike nosivosti. Nosivost pravih klipera se kretala od 800 do 1500, a pred kraj razdoblja i do 2000 t, što i nije baš malo. Polukliperi su bili uglavnom dosta manji (Splendido 311 t), ali su i oni vozili svašta, ako bi im se našlo uz put, a ne samo visokovrijedne i visoko profitabilne terete (jer se radi o periodu tzv. krize brodskog prostora, tj. puno se gradilo i nije lako bilo zaposliti brod uvijek na pravom poslu). Upravo je kriza brodskog prostora natjerala Ivu Visina sve do Kine i Indonezije (nakon što je prije toga vozio tragače za zlatom od Istočne obale do Kalifornije) gdje se dugo zadržao boreći se za  poslove i posliće s lokalnim prijevoznicima i drugim europskim i američkim prijevoznicima koji su zaglavili tu kao i on, a tek nakon nekolko godina je našao teret koji ga je vratio u Evropu. Veliki, pravi kliperi su puno lakše pronalazili teret čaja ili začina koji bi ih vratio kući ili bar u London, odakle se dalo u željenom pravcu s nekim teretom.

Offline estan

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3465
  • Gender: Male
Re: Kliper
« Reply #13 on: May 15, 2013, 10:41:19 AM »

Ta dva broda ne drže rekorde za određene relacije jer njima nisu niti jedrila. To se naročito odnosi za najteže relacije, oko Cape Horna gdje su se i Contessa i Miroslav istaknuli. A glede mjerenja brzine, tada se uglavnom računala brzina postignuta tijekom 24 sata jer se to može precizno odrediti sekstantom, a i realnije je.
[/quote]

Ali, plovili su od Foochowa do Londona, a ipak ne drže rekord.

Offline estan

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3465
  • Gender: Male
Re: Kliper
« Reply #14 on: May 15, 2013, 11:01:45 AM »
Još jedan detalj, zapravo pravi argument. Rainbow je porinut 1845 g. a zlatna groznica u Kaliforniji je izbila 1849. g. Znači da je taj prvi pravi kliper radio nekog vraga pune četiri godine, a u tom periodu bilo ih je izgrađeno još. Zapravo baš je to bilo zlatno doba američkih klipera u čajnoj trgovini, jer nisu imali konkurencije.

Offline pelig

  • Barba
  • *****
  • Posts: 899
Re: Kliper
« Reply #15 on: May 15, 2013, 11:09:47 AM »
A baš sam se pitao odakle crpiš informacije. Dobro, Pomorska enciklopedija je zaista prva referenca (za razliku od Wikipedije koja obiluje krivim informacijama), ali ipak se ne mogu složiti u potpunosti; Naime ako pogledaš godine izgradnje i uporabe američkih i engleskih klipera vidi se da američki prethode za nekih 15-20 godina. Ako im pogledaš liste plovidaba vidiš da su gotovo svi američki u početku išli u Kaliforniju i nazad sve oko Horna. I to da su radije išli nazad oko Horna prazni, tj. natovareni kamenjem u balastu nego da idu po čaj, začine i kolonijalnu robu u Kinu. Zašto je tome tako? Pa za povratak iz Kine u Europu trebalo je čekati utovar (1000 t čaja se ne skupi lako), pa zimski monsun, pa onda pretovar, pa Atlantik... A tada se s dva, tri putovanja u Kaliforniju moglo zaraditi dovoljno da se otplati brod. Pa i tonaže tih brodova bile su dosta veće. Recimo poznati Great Republic imao je preko 4500 t...
« Last Edit: May 15, 2013, 11:14:20 AM by pelig »

Offline estan

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3465
  • Gender: Male
Re: Kliper
« Reply #16 on: May 15, 2013, 12:17:42 PM »
Great Republic nije pravi kliper (Ona je kliper-bark), a vjerojantno ni neki drugi brodovi koje si pratio s njihovim listama. Ima poluklipera koji su manji od klipera, ali i većih što sam propustio naglasiti. Ti veći su bili nešto trbušastiji i sporiji, ali su to nadoknađivanli nosivošću. Međutim za čajnu utrku nisu bili, kako po brzini tako i po količini tereta koju valja prikupiti (kao što si rekao). Rainow je pravi kliper i prvi među njima, a plovio je četiri godine prije zlatne groznice i to baš a čajnim rutama, na kojima u početku nije imao konkurencije.

Offline pelig

  • Barba
  • *****
  • Posts: 899
Re: Kliper
« Reply #17 on: May 16, 2013, 07:38:54 AM »
Pa ako smatraš da bark nije pravi kliper, onda zaista dobar dio tih brodova nisu kliperi ili su prestali biti kliperi pretvaranjem iz križnjaka u bark. U biti to se dogodilo i Contessi Hildi i Miroslavu, ali i Cutty Sarku a ako se ne varam i Thermopylaeu. Dakle, po toj logici i oni su prestali biti pravi kliperi. A što bi tek rekli za najkvalitetniji ikad sagrađeni kliper Tweed? Ta on je svoju karijeru počeo kao parobrod i to na lopatice!
A glede trgovine sa Kalifornijom ne smiješ zaboraviti da je ista bila vrlo živahna i prije zlatne groznice. No, to i nije bitno. U biti i ja obožavam kineske čajeve! :coffee2:

Offline estan

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3465
  • Gender: Male
Re: Kliper
« Reply #18 on: May 16, 2013, 11:00:13 AM »
Kažem, držao sam se definicije klipera kako je daje pomorska enciklopedija te klasični izgled klipera kao punokrižnjaka. To jedrilje je ne ekonomično jer traži puno posade pa nije čudi da su kasnije brodovi prerađivani kako bi produžili svoj komercijalni život, ali on više nije bio u pravom smislu klipreski, jer je potreba za čajnim i ostalim utrkama polako opadala. Stoga si dobro nadopunio temu,a i pokazuje se kako su čvrste definicije uvijek zapravo klimave. Ne znam jesu li neki kliperi pregrađivani kasnije čak u škunere, a ne bih se čudio da jesu. Škuneri su se najduže zadržali u službi kao komercijalni jedrenjaci, a barkovi odmah iza njih. Takvoj preradi jedinio možemo zahvaliti što je Cutty Sark danas uopće živ. Ipak, današnji muzejski Cutty Sark ima opet jedrilje punokrižnjaka, tj. vraćen je u izvorni, pravi kliperski oblik.

Offline Strici

  • Admiral flote
  • **********
  • Posts: 6772
  • Gender: Male
Re: Kliper
« Reply #19 on: August 28, 2015, 09:23:33 PM »
Na žalost taj rekord ne bilježi ni Pomorska enciklopedija HAZU-a, a trebala bi. Ipak, to što neki brod drži rekord ne mora značiti da je brži od nekog drugog, već da je iamao bolji vjetar i bolje odjedrio neku dionicu, što bi danas rekli bolje taktizirao.

Estane pored navedenog je najvažnija posada i vodstvo. To je Kontesa imala i zato bila takva. Triba znati "s curon", i oda će biti i ponajbolja :thumbsup:
Ne opterećujte se previše akumulatorima! Permanent magneti i superkondenzatori su budućnost !!!