Author Topic: Hreko  (Read 841034 times)

0 Members and 5 Guests are viewing this topic.

Offline dmeter

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1657
Re: Hreko
« Reply #3430 on: April 19, 2021, 01:25:43 PM »
"Bavarija 1990-2004 godine ne bi imala nego par ogrobotina". :toothy10:

Aaa, ova ti je dobra. I milorad kajtazi bi ti zavidio na ovom biseru, svaka ti dala.  :thumbsup:

Na hreku nema 24V, ne izmišljaj. 48/230 V/5000W je za električnu propulziju odnosno kuhanje. U hreka more stati 1500 L vode kad bi iša priko oceana ali ja mogu natankati i parsto litara ako mi je ćeif.
 
Nisi me razumija. Nepotrebna težina su dvi tri tone olova koje cili život skipaš. Desetak od ona tvoja 54 šarca radi samo za olovo. Ja znam da si ti ko kraljevic marko ali ovi tvoji šarci ne piju vodu nego naftu.

Nego, kad si tako pametan, reci mi kako cu spojiti ove solarke iz 48 V sustava?. To sam vec pitao i bilo je super rjeseno ali sada je dosla jos jedna grupa solarki plus pomične koje se po potrebi spajaju uz one bočne na kabini. Za 12 V/400 W je jednostavno. Imam dva smart MPPT-a 70/50.
Majstor mi kaze da sve to spojim na jedan MPPT ali mislim da je bolje imat 4. Za svaku grupu jedan. Sto ti mislis?

Interesantno je kako je aluminij fenomenalan kad ga radi francuz ili holandez, ali ako ga ja spomenem onda je drek.

Spoji na novi mppt, najbolje bi bilo svaki panel na svoj MPTT.

Offline traktor

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2628
Re: Hreko
« Reply #3431 on: April 20, 2021, 08:33:17 AM »
“Spoji na novi mppt, najbolje bi bilo svaki panel na svoj MPTT.”     Znači 20 MPPT-ova. :icon_scratch:

Znam da si mislio na grupe panela ali imam te potrebu malo uzet u đir. :icon_smile:

Riješi to već jednom sa sobom , zatomi malo zavist i ne čačkaj kako je netko drugi meni osmislio brod. Drži se ti tvoje Bertolli šalše “koja se proizvodi u 1000 komada godišnje di su projektanti mozgali,korisnici ispitali a tvoje je samo zaradit pare za to platit” a ja ću guštati u šporkom šugu iz svoga vrtla. U dva ljetna i zimska krstarenja Bojana i ja smo našim žapcem više guštali nego ćeš ti ikada na svojim ‘gjk’ krstarenjima. Da si kojim slučajem umjesto Bavarie kupio Hanse ili Benetoa (charter rashod) oni bi bili najbolji brodovi na svijetu. Tu me malo podsjećaš na kajtazija i njegovog šarca. Šteta što se najdraža raspala a imali smo najlepše mitove na svetu. Da nam 4-5-80. u 15.05 h nije crklo ozvučenje  sada bi već bili u komunizmu. Di bi nam bio kraj. Ipak ima nade, Ako pobjedi Toma Šević možda nam Vito Brozone uskrsne.

 
« Last Edit: April 20, 2021, 01:26:07 PM by traktor »

Offline dmeter

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1657
Re: Hreko
« Reply #3432 on: April 20, 2021, 12:07:48 PM »
Da si kojim slučajem umjesto Bavarie kupio Hanse ili Benetoa (charter rashod) oni bi bili najbolji brodovi na svijetu. Tu me malo podsjećaš na kajtazija i njegovog šarca. Šteta što se najdraža raspala a imali smo toliko lepih mitova. Da nam 4-5-80. u 15.05 h nije crklo ozvučenje  sada bi već bili u komunizmu. Di bi nam bio kraj. Ipak ima nade, Ako pobjedi Tomo Šević možda nam Vito Brozone uskrsne.
Čuj svako plovilo teži prirodnom stanju, a to je lagano ljuljuškanje na dnu mora ili raskmadan u tisuče komada na obali.Sve ostalo je kompromis za lokalne uvjete. Jadransko more pogotovo naša strana ima sreće da sve seriske jedrilice su idealne za našu stranu mora. Naravno da ima  boljih i lošijih brodova od moje bavarije. Ali Bavarija,Hansa,Elan itd male su razlike i u kvaliteti trupa (prema Hreku to je svjetlosna godina ko šta je Tvornička proizvodnja u vakumu vs experiment)
Svaki od tih tvorničkih ima svojih malih mana. evo ako te zanima čarteraš opičija s 6,5 knots u siku
https://youtu.be/ZFohYTcqvQE?t=1059 nakon ovog videa i hansa dolazi u obzir.

Offline traktor

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2628
Re: Hreko
« Reply #3433 on: April 20, 2021, 02:30:45 PM »
Hreko je  koncepcijski eksperiment jednog iščašenog tipa, ali izrada je prvoklasni ‘hand made’ u dobroj tradiciji nizozemske brodogradnje koji ni u jednom trenutku nije bio eksperiment. Dakle ako ćemo o čemu onda je to koncept.

U šibenskom brodogradilištu sam vidio, a i priče od majstora čuo, kakve su zabancije popravci kada olovna kobila koja ima momento od 4t/m udari u 2 dmetera ( jedinica za tvrdoću, 10 hreka =1 pikodmeter)  tvrdo dno  brzinom od 10 km/h. Priča traje najmanje  tri mjeseca. :icon_biggrin:  Pazi, ali to je samo udarac kakav je recimo hreko imao na Zečevu kad sam se ono bio naprdio u kraj.  (sam ga popravio na ledini u 4 dana :O0:)
   
Sad zamisli kad te  majmun preciznim udarcem ‘prizemlji’ i onda sat i pol na kamenitom podu valovitog morskoga ringa batina a sudac ne prekida. Ako preživiš kirurg se krsti nakon svakog punta dok te krpa. :angel9:
« Last Edit: April 22, 2021, 11:19:43 AM by traktor »

Offline traktor

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2628
Re: Hreko
« Reply #3434 on: May 04, 2021, 08:05:53 PM »
Što se penziću koji voli eksperimentalno kulinarstvo nameće kad u frižideru nađe par suhih češnjovki a u dvorištu propupao koromač?. Prodinstati kapulu na svinjskoj masti koju su mu komšije Stevo i njegova Đamila dali u čaši od jogurta. Mast od čvaraka slanine  prednjeg  pršuta ogromne slavonske svinje. Uz kapulu se prodinsta jedan vitki poriluk, naribana mrkva, paprika babura i malo selena iz vrta. Nastavak vidite na photo a miris i okus nećete  osjetiti ni ako se  upustite u luđu fantaziju. Koromač ili voliš ili nevoliš. Ako voliš onda si kupljen i prodan. 
Bio u brodopopravilištu, mjesto za popravak  brodova čiji kapetani vožnju nisu prilagodili uvjetima  plovnih puteva .  Prašine ko u priči.  Škverska verzija Kalebove ‘Divote’. Ogromni vakuum uređaj od ‘desetak’ kW na trofaznu struju se ne koristi redovno. Tipična hrvatska problematika, organ pravi a muda i bubrezi za lijepe oči.  Inače posao teče, slično toku rijeke Krke.
 
U neispričanim pričama kakva je hreko uvijek se nađe nešto neobično. Kad se upustiš u pisanje hrekoromana osim rime  nisi svjestan ni zapleta ni raspleta. Tek sada sam  shvatio i prihvatio da su  dvije kobilice koje hreka čine uravnoteženim ustvari 700 L zapremljeni slatkovodni tankovi.

Hreko na jubitu s punim jedrima i praznim kobilicama. Plombirani na prvom kratu.
 

 
Ispada da originalni tank vode u provi kojega je nacrtao naval arhitekt nije potreban. Taj proveni tank bi trebao biti spremište voluminoznih a lakših stvari. Na brodu, a posebno jedrilici je poželjno da je težina smještena što bliže centru broda. Imam ideju da na dno tog spremišta smjestim ovaj fleksibilni tank   https://www.defender.com/product.jsp?id=152617    i spojim ga sa SB dizel tankom. Kad se ide na duža krstarenja napuni se sa 140 l nafte, inače je prazan kolabiran na dnu spremišta
Što misliš Davore ? Znam da ćeš po običaju najprije tražit ima li koja dlaka. Ma nema problema, samo mi nemoj kontra vrta, pomidora a naročito kukumara.   
« Last Edit: May 05, 2021, 09:56:32 PM by traktor »

Offline traktor

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2628
Re: Hreko
« Reply #3435 on: May 04, 2021, 08:09:36 PM »
slikice uz post

Offline Groff

  • Noštromo
  • ***
  • Posts: 257
  • Gender: Male
Re: Hreko
« Reply #3436 on: May 04, 2021, 08:53:33 PM »
Glavno da posal ide naprvo i da Hreko ča prije opet zaplovi ! I ne stavljaj slike hrane jer mi opet procurile sline iako san večeral pred 2 ure, he, he !
  Pozdrav !

Offline traktor

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2628
Re: Hreko
« Reply #3437 on: May 06, 2021, 10:46:26 PM »
:wave:
« Last Edit: May 07, 2021, 06:48:23 AM by traktor »

Offline traktor

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2628
Re: Hreko
« Reply #3438 on: May 11, 2021, 09:40:11 PM »
 
Ja o hreku uporan. Bolje puno ne komentirati nego pustiti snimku pa neka osjetila i eventualno neisprani mozak  dadu sud. Iz iskustva, naš bivši plumbić Žabac IV,  (Neverin 1020/ Omnia 34) bi s ovih metaripovala imao morskobolesne simptome lagane kinetoze.   



Hreko klizi, obzor na kameri ne šeta ali ja do prove prošetam  kao da sam u dnevnom boravku. Komšije bi rekli “oke, a jasenovac? hreko ne može da jedri u vetar”. Onda bi ja naravno počeo da su to mitovi i priči ne bi bio kraj. Ove godine, akobogda poradit ćemo na iskapanju i bez famoznih bujola s raspoloživih 48 kvadrata na plotu prikazat track.

Danas su dečki na kobilu od 3-4 tone nasađivali  prekrasni trup  Dufour pastuha od 44 stope. Priča je trajala skoro cijeli dan jer je ‘mala’ bila malo jogunasta. Navikla je na harem od desetak konja koji su rezervirani samo za nju.






P.S. Inkognito forumaš Thompson iz Sukošana, koji mi na pp uporno uvaljuje nekakvu  adria nauticu :icon_scratch:,  poslao mi  ovu ćitabu uz napomenu da je on policajac u akvatoriju po kojem se hreko mota a da je hreka lako prepoznati. Naebo ja.  :icon_smile:


Lučka kapetanija Split
« Primatelj: traktor : Travanj 22, 2021, 12:07:16 poslijepodne »OdgovorCitat:Izbriši
INFORMACIJE ZA NAUTIČARE
1. ULAZAK I BORAVAK STRANIH BRODICA I JAHTI NAMIJENJENIH ZA SPORT I RAZONODU U HRVATSKOJ
1.1. ULAZAK S MORA
Zapovjednik plovila koje uplovljava u Hrvatsku morskim putem dužan je najkraćim putem uploviti u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet radi obavljanja granične kontrole te:
1. ovjeriti popis posade i putnika koji se nalaze na plovilu
2. platiti propisane naknade
3. platiti boravišnu pristojbu za plovila viša od 5m s ležajem 4. prijaviti boravak na plovilu
Zapovjednik plovila koje je dovezeno u Hrvatsku kopnenim putem ili se nalazi na čuvanju u luci i na drugom mjestu u Hrvatskoj dužan je prije započinjanja plovidbe u lučkoj kapetaniji:
1. platiti propisane naknade
2. platiti naknadu za boravišnu pristojbu 3. prijaviti boravak na plovilu
Vinjete koje su služile kao dokaz plaćanja svih davanja više se neće izdavati.
1.2. NAKNADA ZA SIGURNOST PLOVIDBE
Puk slabijaod3000kW* Puk 3000kWijača
Puk slabijaod3000kW Puk 3000kWijača
L kraća od 40 metara 2xPuk +45xL** 7500+25xL
Strane brodice
L kraća od 40 metara 2xPuk +30xL 7500+10xL
L 40 metara i duža 7500+25xL 7500+25xL
L 40 metara i duža 7500+10xL 7500+10xL
   Vlasnik ili korisnik čamca upisanog u očevidnik čamaca Republike Hrvatske, strane jahte ili brodice dužan je prije boravka ili plovidbe u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske prijaviti boravak ili plovidbu najbližoj lučkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi radi reguliranja njegove obveze plaćanja naknade. Ako strana jahta ili brodica plovi ili boravi u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske duže od godinu dana, vlasnik ili korisnik naknadu plaća 30 dana nakon isteka svake godine na koju se naknada odnosi. Visina naknade ovisi o duljini i ukupnoj snazi porivnih uređaja jahte ili brodice.
             * Ukupna snaga porivnih uređaja (Puk) jest ukupna snaga porivnih uređaja izražena u kilovatima (kW). ** Duljina (L) označuje duljinu plovnog objekta izraženu u metrima.
1.3. NAKNADA ZA UPOTREBU OBJEKATA SIGURNOSTI PLOVIDBE (SVJETLARINA)
Domaće i strane jahte i brodice plaćaju naknadu za upotrebu objekata sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Obveza plaćanja naknade nastaje kada plovilo uplovi u luku ili doplovi na sidrište unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Domaće i strane brodice i jahte plaćaju godišnju naknadu i to za tekuću (kalendarsku) godinu. Iznos naknade utvrđuje se sukladno formuli iz tablice 2., a visina ovisi o duljini jahte ili brodice.
Brodica (L* < 12 m) L x 10 HRK

Jahta (L ≥ 12 m) L x 25 HRK
* DULJINA (L) jest duljina brodice ili jahte kako je navedeno u ispravama brodice ili jahte izražena u metrima.
1.4. NAKNADA ZA BORAVIŠNU PRISTOJBU
Vlasnik ili korisnik plovila za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu boravišnu pristojbu plaća u paušalnom iznosu. Plovilom u tom smislu smatra se svako plovilo duže od 5 m s ugrađenim ležajevima, koje služi za odmor, rekreaciju ili krstarenje, a koje nije plovni objekt nautičkog turizma. Paušalni iznos boravišne pristojbe nautičari plaćaju prije isplovljavanja plovila u lučkim kapetanijama, odnosno ispostavama lučkih kapetanija i to kada na plovilu borave i noće u lukama nautičkog turizma ili na vezu u nautičkom dijelu luke koja je otvorena za javni promet. Lučke kapetanije, odnosno ispostave lučkih kapetanija nautičarima koji su platili boravišnu pristojbu u paušalnom iznosu dužne su izdati račun o plaćenoj boravišnoj pristojbi. Visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare ovisi o duljini plovila i vremenskom razdoblju za koje nautičari kupuju boravišnu pristojbu. Račun za plaćenu boravišnu pristojbu uvijek se mora nalaziti na plovilu te ga je zapovjednik plovila dužan predočiti na zahtjev ovlaštene osobe.
            do 8 dana do 15 dana do 30 dana do 90 dana do 1 godine
5 – 9 m
130 HRK 240 HRK 400 HRK 950 HRK 2000 HRK
9 – 12 m
400 HRK 700 HRK 1200 HRK 2900 HRK 5800 HRK
12 – 15 m
500 HRK 950 HRK 1600 HRK 3850 HRK 7700 HRK
15 – 20 m
650 HRK 1200 HRK 2000 HRK 4800 HRK 9600 HRK
Više o 20 m
950 HRK 1800 HRK 3000 HRK 7200 HRK 14500 HRK
                              Paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju nautičari prema dužini plovila i vremenskom razdoblju trajanja turističke vinjete
1.5. PUNOMOĆ KORISNIKA PLOVILA
Na plovilu u vlasništvu fizičke osobe ili fizičkih osoba, koje plovi u Republici Hrvatskoj mogu se za vrijeme plovidbe nalaziti vlasnik plovila, članovi njegove uže obitelji i osobe koje vlasnik plovila za to pisano ovlasti. Potpis vlasnika na pisanom ovlaštenju mora ovjeriti domaće ili strano nadležno tijelo.
Na plovilu u vlasništvu pravne osobe, koje plovi u Republici Hrvatskoj mogu se za vrijeme plovidbe nalaziti zaposlenici pravne osobe ili osobe ovlaštene za upotrebu plovila na temelju pisane punomoći.
Na tekstu punomoći za plovila u vlasništvu pravne osobe mora biti jasno ispisano ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi koja je potpisala i pečatom ovjerila punomoć, vremensko razdoblje upotrebe plovila na koje se punomoć odnosi, ime i prezime osobe koja je odgovorna za upravljanje plovilom ako plovilo nema stalno zaposlenu posadu te imena svih osoba koje će u vremenskom razdoblju važenja punomoći boraviti na plovilu.
2. DOKUMENTI NA PLOVILU
Na plovilu koje plovi u Republici Hrvatskoj moraju se u svrhu provjere nalaziti sljedeći dokumenti u izvorniku:

1. dokaz da su plaćene sve naknade
2. dokaz da je plovilo sposobno za plovidbu
3. dokaz da je osoba koja zapovijeda plovilom sposobna upravljati plovilom u skladu s nacionalnim
propisima države čiju zastavu vije, odnosno u skladu s propisima Republike Hrvatske
4. dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu počinjenu trećim osobama
5. dokaz o vlasništvu ili punomoć za upotrebu plovila.
Svako plovilo koje dolazi na carinsko područje EU‐a može biti predmet kontrole carinskih tijela, bilo Republike Hrvatske, bilo neke druge države članice EU‐a. Stoga bi rezidenti EU‐a uvijek na plovilu trebali imati dokaze da je za navedeno plovilo plaćena carina i/ili PDV u nekoj od država članica EU‐a, odnosno dokaz da plovilo ima status robe zajednice. Dokaz da plovilo ima status robe zajednice može biti:
1. isprava T2L ili
2. izvorni račun ili
3. potvrda poreznog tijela ili
4. druga raspoloživa isprava o plaćenom PDV‐u.
3. DOZVOLE ZA UPRAVLJANJE BRODICAMA I JAHTAMA
Za upravljanje brodicama i zapovijedanje jahtama osoba mora biti osposobljena u skladu propisima države čiju zastavu brodica ili jahta vije, a ako u matičnoj državi nije propisana nikakva osposobljenost za upravljanje brodicom, tada se primjenjuju hrvatski propisi. Osoba koja upravlja brodicom ili zapovijeda jahtom hrvatske državne pripadnosti, ovisno o kategoriji brodice i/ili jahte, mora posjedovati Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice, odnosno Svjedodžbu o osposobljenosti za zapovjednika jahte ili ispravu/dozvolu za upravljanje brodicama i jahtama koju su izdala nadležna tijela stranih država i koju je priznalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Popis priznatih stranih isprava/dozvola objavljen je na internetskim stranicama MPPI‐ja:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/TABLICA%20(2)MoU%206‐2_13.pdf
4. ISPLOVLJENJE PLOVILA IZ REPUBLIKE HRVATSKE
Prije isplovljavanja iz Republike Hrvatske Zapovjednik plovila dužan je:
1. podvrgnuti se graničnoj kontroli
2. ovjeriti popis posade i putnika koji se nalaze na plovilu u lučkoj kapetaniji ili ispostavi lučke kapetanije.
Nakon što izvrši navedene obveze, zapovjednik plovila dužan je najkraćim putem napustiti unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske.
5. PRIJAVA BORAVKA STRANACA U HRVATSKOJ
Prijava stranca koji će biti smješten na plovilu podnosi se:
• policijskoj postaji nadležnoj za kontrolu prelaska državne granice u luci u kojoj se obavlja granična kontrola ako stranac ulazi plovilom na kojem će biti smješten

• policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu ukrcaja stranca.
Pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge veza u luci nautičkog turizma, ako je stranac prvi puta došao na plovilo na kojem će biti smješten, dužne su MUP‐u prijaviti boravište stranca, kao i svaka sljedeća pravna i fizička osoba koja pruža uslugu veza u luci nautičkog turizma istom strancu.
5.1. DRŽAVLJANI DRŽAVA ČLANICA EUROPSKOGA GOSPODARSKOG PROSTORA (EGP) Državljani država članica EGP‐a mogu ući u Republiku Hrvatsku ako:
1. imaju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu
2. nemaju zabranu ulaska i boravka
3. ne predstavljaju prijetnju za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
Državljani država članica EGP‐a mogu ući u Republiku Hrvatsku bez vize ili odobrenja boravka te mogu boraviti u Republici Hrvatskoj do tri mjeseca od dana ulaska. Državljanin države članice EGP‐a koji namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je, najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.
6. CARINSKI I POREZNI STATUS STRANIH BRODICA I JAHTI
Pristupanjem Europskoj uniji (EU) 1. 7. 2013. Republika Hrvatska postala je dijelom carinske unije EU‐a, što znači da nakon tog datuma rezidenti EU‐a više ne mogu stavljati svoja plovila u postupak privremenog uvoza u Hrvatsku. Plovila koja su rezidenti EU‐a stavili u postupak privremenog uvoza u Hrvatsku prije 1. 7. 2013., bez obzira koju zastavu plovilo vije, mogu ostati u postupku privremenog uvoza najkasnije do isteka roka privremenog uvoza koji je odobrio nadležni carinski ured. Istekom odobrenog roka privremenog uvoza rezidenti EU‐a dužni su postupak privremenog uvoza završiti sukladno propisima EU‐a na jedan od tri moguća načina:
1. puštanjem plovila u slobodan promet ili
2. ponovnim izvozom u treću zemlju (izvan EU‐a) ili
3. upućivanjem plovila (u postupku provoza T1) u drugu državu članicu EU‐a.
Ako rezidenti EU‐a plovilo žele pustiti u slobodan promet u Republici Hrvatskoj, dužni su podnijeti carinsku deklaraciju nadležnim carinskim uredima koji će zatim obračunati i naplatiti uvoznu carinu i porez na dodanu vrijednost (PDV), osim u sljedećim slučajevima:
1. uvozna carina neće biti naplaćena u sljedećim slučajevima:
A. ako vlasnik plovila podnese dokaz da plovilo ima status robe zajednice (dokazuje podnošenjem isprave T2L) ili
B. podnošenjem isprave kojom se dokazuje preferencijalno porijeklo robe (EUR 1 izdan najkasnije 30. 6. 2013.).
2. PDV neće biti naplaćen u sljedećim slučajevima:
A. ako vlasnik plovila iznese dokaze da je PDV već obračunat u nekoj od država članica EU‐a ili
B. ako je datum prve upotrebe plovila bio prije više od osam godina prije datuma pristupanja Hrvatske u
EU ili
C. ako je iznos PDV‐a koji vlasnik plovila treba platiti manji od 160,00 HRK (oko 22 EUR).

Za plovila u vlasništvu rezidenata trećih zemalja stavljena u postupak privremenog uvoza prije 1. 7. 2013. istekom roka privremenog uvoza postupak se također mora završiti kao i u slučaju rezidenata EU‐a. Također, ako vlasnici plovila iz trećih zemalja odluče pustiti plovilo u slobodan promet u Hrvatskoj, za njih vrijede isti uvjeti kao i za plovila u vlasništvu rezidenata EU‐a. Kada se osobe iz trećih zemalja odluče postupak privremenog uvoza završiti ponovnim izvozom plovila izvan carinskog područja EU‐a, ubuduće mogu ponovno zatražiti odobrenje privremenog uvoza plovila u EU, a postupak će im se odobriti uz ispunjavanje svih propisanih uvjeta.
7. SIGURNOST NA MORU
U Republici Hrvatskoj postoji služba traganja i spašavanja na moru koju čine brodovi obalne straže, plovila posebne namjene te zrakoplovi i helikopteri. Službom rukovodi Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje (engl. Maritime Rescue Cordination Centre) koja provodi 24‐satno dežurstvo, a neprekidno dežurstvo obavlja i osam lučkih kapetanija, njihove ispostave, obalne radiostanice, čuvani svjetionici te jedinica traganja i spašavanja. Stalno dežurstvo uspostavljeno je na VHF kanalima 10 i 16, dok je pri Nacionalnoj središnjici u funkciji telefonski broj 155 za sve potrebe na moru (iz inozemstva +385 51 155). U Republici Hrvatskoj funkcionira i jedinstveni telefonski broj za hitne slučajeve 112. Gliseri, brodice na mlazni pogon i brodice na zračnom jastuku mogu glisirati samo na područjima na kojima je to dozvoljeno, a koja ne smiju biti bliže od 300 m od obale.
« Last Edit: May 12, 2021, 11:28:06 PM by traktor »