Foto: Dubrovački vjesnik

 

Riki Rossetti, umirovljeni kapetan duge plovidbe, prokomentirao je u srijedu u emisiji Hrvatska uživo na HRT-u  kobni sudar  broda „Danče“ Lučke kapetanije Dubrovnik i gumenjaka kod Šipana, rekavši da su  ljudi iz glisera precijenili svoju brzinu i zbog toga udarili u brod Lučke kapetanije.



„Presudilo je da su precijenili svoju brzinu i mislili proći ispred prove brodu Dančem zbog čega su i udarili u brod. To je kao da su udarili u zid s tridesetak milja, odnosno 60-ak kilometara na sat. Teško da je tu itko mogao preživjeti, a ova dva što su preživjela su veliki sretnici“ rekao je Rossetti i upozorio da je gliser imao vrlo jak motor, oko 150 konja, što značui da je to, po njegovim riječima „ozbiljan čamac“, ali da nije imao navigacijska svjetla na sebi. „Obzirom na noć i na smanjenu vidljivost, na prskanje mora, ne znam kojom je brzinom vozio, međutim, on može voziti brzinom i od 35 milja, ali s obzirom da je prskalo ljude i da je možda more ulazilo u gumenjak, vjerojatno je smanjio brzinu. Međutim, bez obzira koliko je vozio,  obzirom na brzinu glisera i brzinu broda Danče nesreća je strahovita i ne sjećam se, od rata naovamo, da je poginulo nekoliko ljudi. More je obično najsigurniji prijevoz i ovo je strahovita tragedija" kaže kapetan.

 

„Postoje propisi izbjegavanja sudara na moru i zna se kako se treba ponašati.  Ovi u gliseru su precijenili svoju brzinu i vjerovali su da će proći ispred prove Dančea koji ih uopće nije vidio jer ako nisu imali svjetla, nije ih mogao ni vidjeti. Puhalo je jako jugo i bila je mrkla noć. Po meni jedini krivac mogu biti ovi s gumenjaka. Teško je to sada reći, žao mi je, mrtvi su, ali ne vidim uopće da bi brod Danče mogao imati ikakvu krivicu" rekao je kapetan Rossetti.



Upitan je li moguće da posada na brodu Danče nije mogla zamijetiti na radaru plovilo, odgovorio je kako plovilo nije bilo ispred njih. „Plovilo je dolazilo sa strane. Teško je primijetiti na takvom moru, a gumenjak je bio jako nizak. Može se primijetiti ako se dobro gleda, ali gumenjak je dolazio sa strane i pretpostavljali su da će im proći po krmi. Ponavljam, ne znam je li brod Danče išao s Mljeta u Dubrovnik ili iz Dubrovnika u Mljet, jer to mijenja situaciju. Ako je išao na Mljet, onda su ovi iz glisera morali vidjeti crveno svjetlo broda Danče i svakako proći po krmi. Ako je išao iz Mljeta u Dubrovnik, onda je Danče morao napraviti manevar i poći gliseru po krmi, ako bi vidio svjetla. Još ne znam taj podatak, ali Danče je veliki brod, dobro osvijetljen, s obzirom da je bio u akciji spašavanja, ima i rotacijska svjetla. Oni iz glisera su ga mogli dobro vidjeti i izbjeći ga na vrijeme" objasnio je kapetan.

 

No drugi jednako iskusni kapetan duge plovidbe, Mladen Russo iz Splita, Nautica Portalu je iznio svoje mišljenje koje se ne slaže posve sa onime kapetana Rossettija. „Pročitao sam, odnosno poslušao izjave kolega kapetana u svezi tragične pomorske nesreće u Koločepskom kanalu. Nije mi namjera dovoditi u pitanje bilo koji dio tih izjava, ali, zaista dobronamjerno želim ponuditi neka razmišljanja:

 

1.  Vidljivost je bila relativno dobra, pa mi se čini (obzirom na primat vizualnog motrenja) da se za mogućnost radarskog detektiranja gumenjaka dalo previše značaja, vjerojatno uzevši kao apsolutno neupitno da gumenjak NIJE bio osvijetljen. Taj zaključak se temelji na izjavi preživjelog putnika. Ako sam dobro razumio on je sjedio s lijeve strane, bliže krmi, dakle vjerojatno IZVAN sektora vidljivosti bočnih svjetala, dakle ne možemo isključiti mogućnost da su bočna svjetla bila uključena.

 

2.  No, nameće se pitanje zašto bi preživjeli rekao da je njihov gumenjak bio neosvijetljen? Decidirani odgovor nije moguće dati, ali nije li realno pretpostaviti, da je kružno bijelo svjetlo (koje "pokriva" sektor jarbolnog i krmenog), neposredno nakon isplovljenja voditelj gumenjaka isključio u namjeri da poboljša sposobnost vlastitog uočavanja drugih brodova. I to je ono što je preživjeli vidio i zato je rekao da je gumenjak bio neosvjetljen. (Moram priznati da sam i ja to na svom gliseru radio, jer bijelo svjetlo zasljepljuje i sada smatram da je to bilo razborito, naravno uz maksimalno pooštreno motrenje). Gliser ima veliku mogućnost brze promjene položaja i zato, premda je ovo protivno propisima, smatram da bi se ovo moglo braniti kao postupak "razboritog pomorca" ("prudent seaman").

 

3.  I konačno, dolazimo do najvažnijeg pitanja. Zašto je izostao manevar posljednjeg trena ("in extremis") od strane gumenjaka? Svaki čovjek kad se nađe u neposrednoj opasnosti refleksno reagira, nastojeći izbjeći pogibelj odnosno sudar. U ovom slučaju nikakve reakcije NIJE BILO, čuo se samo vapaj iznenađenja ( i nemoći)! 

 

4.  I profesionalcima se može dogoditi da zaborave upaliti navigacijska  svjetla. Baš zato ih mnogi trgovački brodovi nikad i ne gase, tj. ostaju upaljena i u luci. Plovila ove vrste (SAR plovila kapetanija) predugo ostaju u luci da bi im svijetla stalno bila uključena i zato je MOGUĆE da plovilo LK nije bilo osvjetljeno. Ako je gumenjak plovio bez bijelog svjetla (koje zablješćuje) MORAO  je uočiti plovilo LK. Izostanak manevra "in extremis" čini ovu pretpostavku vrlo vjerojatnom, zar ne?

 

 Zadarski list / Nautica Portal