Please login or register.

Login with username, password and session length


Grad:

Vijesti s portala

ACCUMEASURE: PROGRAM KOJI OTKRIVA SVE O STANJU JEDRA

AccuMeasure je program razvijen za analizu dubine i pozicija najveće dubine jedra, a možemo analizirati i druge podatke važne za procjenu trenutačnog stanja i optimalnog namještanja jedra

MLADEN ŠUTEJ: NA JEDRILICI SAM PROVEO 10 GODINA ŽIVOTA

Legenda hrvatskog jedrenja i čovjek koji je kao amater oplovio gotovo sva svjetska mora i oceane, upravo je izdao novu knjigu „Ocean i druge priče“ o svojim dogodovštinama na brojnim svjetskim putovanjima

Author Topic: Paralelni vez na gat (pristajanje bokom)  (Read 4593 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Dario

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3121
  • Gender: Male
Paralelni vez na gat (pristajanje bokom)
« on: February 18, 2009, 09:26:12 AM »
nasao sam u ladici jedan stari clanak (misli da je u MORE magazinu izasao) o paralelnom vezu na gat

ako kliknete na sliku ce se uvecati


Offline kulaf

  • Timunjer
  • **
  • Posts: 160
  • Gender: Male
Re: Paralelni vez na gat (pristajanje bokom)
« Reply #1 on: February 18, 2009, 10:07:23 AM »
a sto rec,opet nema opceg pravila,moras znat taj brod,slusanje timuna,izboj,osjetit korenat itd

sa vecim brodovima i jacem vjetrom mozes kostavat i na proveni spring(naravno ako nisi sam na brodu)
malo teze ali isto moguce je i da vezes prvo krmu pa vozis naprid da te zalipi za rivu itd

Offline dag

  • Barba
  • *****
  • Posts: 797
  • Gender: Male
    • fotograf
Re: Paralelni vez na gat (pristajanje bokom)
« Reply #2 on: February 18, 2009, 06:03:56 PM »
Za te situacije kada sam sam i zaustavljam se jednim konopom i s malo gasa, imam jedan bocel oko sredine broda kroz koji ide privezni konop, neka vrsta špringa. Na njemu brod stoji dosta uravnotezeno (niti vuče provu na obalu, niti krmu) uz malo gasa dok se ne sredi normalni privez.

Ako je taj konop kojim se zaustavljamo na provi, bokobrane treba staviti od prove do sredine broda jer ce nam se prova zalijepiti uz obalu. Kormilom tada treba okrenuti kao da se zelimo udaljiti i to ce malo stabilizirati situaciju. Ako je konop na krmi, bokobrani trebaju cuvati od krme do sredine. Ovdje ce kormilo slabo pomoci, pa konop za privez prove treba biti spreman (vezan na bitvu na provi) i njegov kraj dovučen što bliže krmi jer s njim trebamo iskočiti na obalu (ili ga s obale, nakon vezanja krmenog, samo pokupiti i vezati negdje po provi).

Ovo vrijedi za moj brod, a za vaš morate to provjeriti. Također vrijedi po bonaci i bez kurenta jer vjetar i kurenat ovisno o njihovoj snazi i smjeru, mogu promijeniti logiku razmišljanja.

Puno je iskustva potrebno da se nauči osjećati ponašanje trupa jedrilice u raznim uvjetima pa se ne čudite ako vam neke stvari ne polaze za rukom od prve. Nikome nisu  ;D

Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Re: Paralelni vez na gat (pristajanje bokom)
« Reply #3 on: February 23, 2009, 10:42:39 AM »
Dag, možeš li malo detaljnije objesniti to s konopom na provi (pretpostavljam da pristaješ sam). Više puta sam pristajao sam, a i sada razmišljam, i ne mogu se sjetiti u kojoj bi to situaciji bilo dobro ili moguće. Inače smo ovu temu mogli podijeliti na 1. pristajanje kada je na brodu više ljudi (tu je vjerojatno većini sve jasno), 2. kada su na brodu dvije osobe i 3. kada je na brodu samo jedna osoba (samac). Evo, ja ću nešto za (ovaj lakši) slučaj:

1. Pristajanje bokom kada je na brodu više ljudi:
- pretpostavka je da puše jači vjetar s obale (po laganom vjetru nije problem) 
- na brodu je više neiskusnih ljudi kojima je potrebno objasniti "što, kako, zašto" (ili, to nije ekipa kojoj je dovoljno reći npr. "Pristat ćemo desnim bokom, između one koče i katamarana" i da ekipa dalje sve zna sama).

00) provjeriti na karti (i/ili peljaru) dubinu uz obalu, na mjestu namjeravanog pristajanja
a) postaviti bokobrane na onu stranu broda kojom se misli pristati, na visinu ovisno o obali (niska, visoka, ...)
b) postaviti privezne konope (cime) na provenu i krmenu bitvu na brodu, sa prave !!! strane (nerijetko se dogodi da neiskusna posada konope postavi s krive strane, posebno ako se dolazi do gata u suprotnom smijeru), a to je uvijek strana na kojoj su prije toga postavljeni bokobrani. Paziti da konopi budu slobodni kada se povuku s obale, da nisu s unutarnje strane ograde i da nisu preko nečega (ograde, stupića, konstrukcije biminia, pomoćnog motora, ....). Često vidim da ih ljudi vežu tako da uzmu jedan kraj konopa, iz kokpita ili s prove zavežu za bitvu i onda cijeli smotak ili klupko sada već zamršenog konopa provlače ispod ograde, oko nečega i sl. Mislim da bi bilo jednostavnije i lakše na priveznom konopu napraviti jedan pašnjak s većim okom i onda taj kraj prebaciti preko ograde (i oko svega što bi moglo biti "na putu"), provući kroz bitvu i prevući preko kljuna bitve, ostatak složiti ponovno provlačeći kroz ruke ... i to je to.
c) tada konope uredno povući do mjesta gdje će stajati dva čovjeka koja će preći na obalu, (provučene kroz ruke i uredno složene, ako to nismo napravili kao na kraju točke b.), tako da se na obali u prvi čas ne bavimo otpetljavanjem "Gordijskog čvora" nego privezivanjem ili privremenim pridržavanjem broda na nekoj koloni, bitvi ili sl.
d) tek sada objasniti (ako treba objašnjavati) posadi što i kako ćemo raditi i odrediti dvije osobe za "skakanje" na obalu, lakšeg, bržeg i spretnijeg za provenu cimu i onog drugog za krmenu, koji će stajati na boku broda, s vanjske strane ograde, jednom rukom se držeći za sartije a u drugoj će imati uredan privezni konop kojim ćemo se vezati za obalu. Što je vjetar jači to će kormilar okomitije i većom brzinom prilaziti obali a posada će srazmjerno brže odrađivati svoj dio posla (i neće biti nikakvih problema), ono dvoje na boku će "skočiti", zapravo preći na obalu, privezne konope prebaciti oko bitvi na obali (provući kroz alke i sl.), pritegnuti ih tako da brod smjeste u željeni položaj i pridržavajući konop tako da se brod ne miče, vratiti kraj konopa na brod osobi koja to očekuje uz brosku bitvu.
e) ako je na brodu više osoba onda će uz svaku bitvu na brodu biti po jedna osoba koja će prihvatiti konope od onih dvoje koji su prije toga stupili na obalu. O dužini, položaju, napetosti i sl. cima sada, kada vežu drugi kraj cime na brodske bitve, brinu ovo dvoje na brodu.
f) kada je brod na svome planiranom mjestu, umiren, cime vraćene na brod, tek tada kormilar (ili osoba odgovorna za brod) može napustiti kormilo a motor ostaviti u neutralnom položaju ("leru") i pregledati prvo položaj broda u odnosu na obalu, i drugo cime (veza s bitvama na obali, čvorovi na brodskim bitvama).
g) ako je sve OK, tek tada može "gasiti" motor (ako mu prije toga ne treba za špringanje, a gotovo nikada ne treba).
h) ako je potrebno, postaviti dodatne konope (špringove), koji će onemogućiti uzdužno (po)micanje broda, ovisno o struji, valovima, vjetru ...
i) ponovno provjeriti bokobrane, uzdužne položaje i visinu u odnosu na obalu i trup broda
j) Pivo, kava ... !

... napominjem, posebno za niske obale, da obavezno treba računati na neugodnu varijantu dolaska velikih valova, posebno onih paralelnih s obalom (od nekog većeg broda ili većeg neopreznog i ... glisera), koji mogu biti veći (viši) od obale. Tada se brod digne visoko, bokobrani izlete i ... eto na boku velike štete.
Npr. doživio sam to prošlo proljeće (ljeto?) na onom molu ispred Uskoka, nakon što je relativno daleko od obale izglisirao putnički katamaran (za Silbu, Olib ... ali možda i naj drugi, za Božavu ...). Valovi koji su se dovaljali do obale (uz one nastale jačim maestralom), preljevali su se preko mola, dakle bili su viši od mola i eto problema ... Budući da smo bili uz brod (nas samo dvojica), a brod nije bio jako velik, nije bilo jako velike štete, ali je bilo, uz puno muke (i psovki kapetanu spomenutog broda), dok se more nije malo smirilo. A prije toga smo se bez ikakvih problema vratili s regate Ancona-Zadar (Božava) i tu pristali da na kraju svega i na miru popijemo (koju) hladnu pivicu. Zato oprez!
Možda sam nekoga "udavio" ovim tekstom, ali reći nekome samo to da sve ovisi o tome kakav je brod, kakvi su uvjeti, da je puno mogućnosti i sl. ... mislim da nije od velike koristi. A sad pucajte ... u čemu sam u krivu, što sam bitno zaboravio!
« Last Edit: February 23, 2009, 11:18:43 PM by vragec32 »