Please login or register.

Login with username, password and session length


Grad:

Vijesti s portala

ACCUMEASURE: PROGRAM KOJI OTKRIVA SVE O STANJU JEDRA

AccuMeasure je program razvijen za analizu dubine i pozicija najveće dubine jedra, a možemo analizirati i druge podatke važne za procjenu trenutačnog stanja i optimalnog namještanja jedra

MLADEN ŠUTEJ: NA JEDRILICI SAM PROVEO 10 GODINA ŽIVOTA

Legenda hrvatskog jedrenja i čovjek koji je kao amater oplovio gotovo sva svjetska mora i oceane, upravo je izdao novu knjigu „Ocean i druge priče“ o svojim dogodovštinama na brojnim svjetskim putovanjima

Author Topic: Glavno jedro - oblik i baza  (Read 15487 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Glavno jedro - oblik i baza
« on: November 06, 2008, 03:46:23 PM »
Zašto klasično (i FB) glavno jedro često nema ravno krojenu bazu nego kao neki ovalni preklopić koji legne na bum?
Čini mi se da se to često zanemaruje. Rol gl. jedro ju ne može imati.
Budući da "slika govori više od tisuću riječi", evo crteža da bude pitanje jasnije:
« Last Edit: December 19, 2008, 09:14:21 AM by vragec32 »

Offline jazavac

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2838
  • Gender: Male
    • servis Frigomehaničar
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #1 on: November 06, 2008, 06:00:08 PM »
Nisam siguran, ali pretpostavljam da je to zato da bi jedro zadržalo formu skroz do buma, i da bi bilo manje prestrujavanje koje se javlja uz rubove jedara gdje se sreću polja većeg i manjeg tlaka zraka?
Imam i ja pitanje: Zašto većina jedara klasično imaju konop na porubu kojim ulaze u utor buma, a neka nemaju, već se hvataju samo rogljevi (kao npr na laseru), vidio i na jednom H-800, FB jedro? Što je bolje? Koja je razlika?
Za dvadeset godina, biti ćeš više razočaran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.– MARK TWAIN

Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #2 on: November 06, 2008, 07:00:11 PM »
Nemam pojma koje je bolje ali ako diskusijom razjasnimo principe možda sami zaključimo koje je bolje.
Da je nešto apsolutno bolje i u svim slučajevima siguran sam da onda onog drugog rješenja ne bi više bilo u upotrebi.
Pa nisam baš siguran da se većina gl. jedara uvlači u bum cijelom dužinom baze. Sad "vrtim i listam" po glavi i ne mogu se zapravo sjetiti niti jednog koji je provučen cijelom duljinom.
Sad mi se ipak čini da je bolja varijanta da su samo rogljevi vezani na bum jer popuštanjem baze dobiva se željeni fini profil (forma) jedra i pri samom dnu (same baze), što nije slučaj ako je baza uvučena cijelom dužinom. Tu se onda nešto pogužva, malo vrećasto izgleda i čini mi se da nije dobro. Očito je da se ipak sjećam te "slike" ali ne znam s kojeg (kojih) broda. Možda si ti ipak u pravu a ja imam krivi osjećaj?! ???
Ako kod baze koja je "slobodna" postoji taj spomenuti preklopić da se neutralizira prestrujavanje, to je to - fina forma (profil) i nema prestrujavanja (na najdužem dijelu jedra i na najmanjoj visini od težišta broda = super).
Ali što je s vangom, možda nešto posebno s njim u vezi? Ako je uvučen cijelom dužinom onda vangom djelujemo i na srednji dio jedra a ne samo na rogljeve pa ga možemo bolje "peglati"? Možda ne bolje ali ga se sigurno onda trima drugačije.
Vidiš, o toj razlici nisam do sada razmišljao. Beš me zanima što će reći Forum.

Offline Dario

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3121
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #3 on: November 06, 2008, 07:08:49 PM »

Sad mi se ipak čini da je bolja varijanta da su samo rogljevi vezani na bum jer popuštanjem baze dobiva se željeni fini profil (forma) jedra i pri samom dnu (same baze), što nije slučaj ako je baza uvučena cijelom dužinom. Tu se onda nešto pogužva, malo vrećasto izgleda i čini mi se da nije dobro.

mislim da si sam rekao rjesenje

Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #4 on: November 06, 2008, 07:15:13 PM »
Jeee!  :D :D :D
Ali zašto se radi onda i ona druga varijanta. Je li to stvar kroja, vrste materijala, neke uštede?
U čemu je kvaka, pitam se pitam?  :-\

Offline jazavac

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2838
  • Gender: Male
    • servis Frigomehaničar
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #5 on: November 06, 2008, 07:54:51 PM »
Opet ću malo nagađat i pretpostavljat, i ponavljam, nisam 100% siguran u to što pričam, ali idem logički. Baza uvučena u bumu- sile se raspoređuju po cijeloj duljini buma, vjerojatno je manje prestrujavanje, ali i veći otpor strujanju vjetra uz bazu (vrećasti oblik, nabori itd koje spominješ). Baza na dva roglja-pravilniji oblik, manji otpori, precizniji trim, ali i jače prestrujavanje. Znamo da je idealno otpor = 0 i prestrujavanje = 0. Ako je hvatište sila samo u dva roglja, vjeojatno bum trpi veća naprezanja, možda i više deformira jedro pri jačem vjetru? Na kraju, čini mi se, ako je tako,  da je sad pitanje kompromisa između navedenih pojava, što je bolje u kojoj varijanti, možda ima veze sa vrstom materijala jedra, buma, jačinom vjetra? ??? (tek sad znam da ništa neznam...netko je rekao ;D)
Daj mi malo pojasni šta si htio reć sa
Ako kod baze koja je "slobodna" postoji taj spomenuti preklopić da se neutralizira prestrujavanje, to je to - fina forma (profil) i nema prestrujavanja (na najdužem dijelu jedra i na najmanjoj visini od težišta broda = super).
mislim na preklopić-jel to misliš na porub jedra i malo mi pojasni ovo iz zagrade.
I da, kad si se dotaknuo vanga, možda bi bilo zgodno da se i o toj temi malo otvori diskusija? 8)
Za dvadeset godina, biti ćeš više razočaran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.– MARK TWAIN

Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #6 on: November 07, 2008, 08:50:01 AM »
Da bi mogli malo o vangu, slažem se, bilo bi jako korisno.
Čini mi se da bi trebalo još malo o glavnom. I dalje mi nije sve baš potpuno bistro.
Što sam mislio pod (na najdužem dijelu jedra i na najmanjoj visini od težišta broda = super).
Mislio sam da ne gubimo dragocjenu površini jedra koja vuče. Ne površinu doslovno, materijala, nego površinu jedra koja generira vučnu (porivnu) silu. Zbog prestrujavanja se u tom dijelu jedra ona smanjuje.
Na najdužem dijelu? Postoji i prestrujavanje i na vrhu jedra ali kako je jedro gore dosta usko (kratko) tako je i utjecaj mali, a i gore je, daleko od nas (daleko od očiju, daleko od srca - šala ;) ).
E sad položaj gore - dolje. Najefikasnije bi bilo imati porivnu (vučnu) silu u visini težišta broda jer se tada nebismo uopće naginjali, samo zakretali usljed horizontalnog momenta - kraka. Dakle, što ju imamo niže i veću, promatrajući cijelo jedro, logično da je to bolje.
Često sam u postovima spominjao momente (poluge), možda malo i potencirano, jer sam u raznoraznim objašnjenjima za principe jedrenja nalazio da se spominju samo neke sile, rijetko momenti, a oni su po meni ključni za razumijevanje ponašanja jedrilice. I u horizontalnom (zašto jedrilica skreće lijevo-desno) i u vertikalnom smislu (naginje se), jer oni to rade, i onda njigova međuzavisnost. Uravnoteženjem tih momenata smo "upravili" (od kuda mi ta riječ???) jedrilicu, ona je tada upravljiva i tek tada nas ta porivna (vučna) sila pokreće željenim smjerom. A to se sve događa tik uz težište lateralnog plana jedrilice. Najčešće je to mrvicu iza, dakle gura nas, pa je ona od vučnih sila s jedra (slažemo se da jedro vuče, a ne gura?) postala porivna sila.
Ja to naširoko i nadugačko, nadam se da si zadovoljan odgovorom.
Inače, mislim da bi i ovo mogla biti zanimljiva tema za Forum. Svi to kao znamo ali ponekad se ispostavi da smo u zabludi. Možda kao i ja sad. Zato bi to bilo dobro malo prodiskutirati, koga zanima. Jer to nije ništa drugo nego odnos mnoštva sila, momenata, otpora ... a umjetnost je to sve idelno izbalansirati, uključujući i (često šaroliku) posadu broda. Da se malo našalim: oni skloni fizici i sl. ... često nisu skloni društvenim predmetima, psihologiji ... pa tko to uspije spojiti u jednoj osobi, stvarno je "faca".
Slobodno nam more!

Offline Dario

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3121
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #7 on: November 07, 2008, 09:54:05 AM »
Uravnoteženjem tih momenata smo "upravili" (od kuda mi ta riječ???) jedrilicu, ona je tada upravljiva i tek tada nas ta porivna (vučna) sila pokreće željenim smjerom. A to se sve događa tik uz težište lateralnog plana jedrilice. Najčešće je to mrvicu iza, dakle gura nas, pa je ona od vučnih sila s jedra (slažemo se da jedro vuče, a ne gura?) postala porivna sila.


da bi jedrilica bla stabilna najvazniji je prekretni moment koji ovisi o obliku trupa i polozaju tezista (kolumbi) jer ta dva pravca stavrju polugu statičkog momenta te se po tome dizajnira snast, tj. ne mozemo povecati snast bez promjene velicine prekretnog momenta i poluge statickog stabiliteta


Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #8 on: November 07, 2008, 11:21:39 AM »
Dao si mi misliti pa sam malo "zaguglao".
Skrećem pažnju na meni odličan tekst o UTJECAJU NAGIBNIH BALASTNIH KOBILICA
http://www.pfri.hr/pomorstvo/2007/01/7_matulja_mrakovcic_fafandjel.pdf
Predlažem temu Mehanika jedrilica.

Offline jazavac

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2838
  • Gender: Male
    • servis Frigomehaničar
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #9 on: November 07, 2008, 06:48:23 PM »
Vragec, odlično si to rastumačio, neke su mi stvari sad još malo jasnije, npr. zbog čega brod štraorca u refulu. No, vratimo se malo na temu, još nismo razlučili koje je i kad  bolje-jedro s uvučenom bazom ili bez,  još nismo rastumačili kad bazu popustiti, kad zategnuti (ja ju zatežem kod jačeg vjetra, u orcu, no šta kad jedrimo mezonave, pol krme, krmu? Šta sa bazom i po kojem vjetru? Osim toga, na formu jedra utječemo još i škotom, klizačem, podizačem, letvicama, na nekim jedrima (kod mene ne, srećom... ;D) onim špagom kojim natežemo jedro po prednjem porubu na dole, pa onaj špažić koji izlazi i visi sa stražnjeg poruba ::), pa vang, krmeni štraj...Tema koliko hoćeš za natrimat jedro.

Uravnoteženjem tih momenata smo "upravili" (od kuda mi ta riječ???) jedrilicu, ona je tada upravljiva i tek tada nas ta porivna (vučna) sila pokreće željenim smjerom. ......    .....Jer to nije ništa drugo nego odnos mnoštva sila, momenata, otpora ... a umjetnost je to sve idelno izbalansirati,...

Slažem se, svi znamo da su jedra dobro natrimana tek kad je timun lagan, tj.da služi samo za lagano održavanje smjera, a pravo 'upravljanje' je zapravo pravilno trimanje jedara, nešto kao kod daske za jedrenje, nemaš timun, upravljaš promjenom težišta jedra. Pretpostavljam da na većini čarter i obiteljskih krataša to i nije jako izraženo, ali na mojoj kanti se loš trim plaća drastičnim padom brzine, a vjerujem kod rasnih jurilica još i više.
U svakom slučaju trimanje jedra je poprilična umjetnost, pa bih molio majstore jedrenja da se malo uključe u ovaj forum i odaju nama amaterima po koju tajnu zanata ;)
Za dvadeset godina, biti ćeš više razočaran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.– MARK TWAIN