Please login or register.

Login with username, password and session length


Grad:

Vijesti s portala

ACCUMEASURE: PROGRAM KOJI OTKRIVA SVE O STANJU JEDRA

AccuMeasure je program razvijen za analizu dubine i pozicija najveće dubine jedra, a možemo analizirati i druge podatke važne za procjenu trenutačnog stanja i optimalnog namještanja jedra

MLADEN ŠUTEJ: NA JEDRILICI SAM PROVEO 10 GODINA ŽIVOTA

Legenda hrvatskog jedrenja i čovjek koji je kao amater oplovio gotovo sva svjetska mora i oceane, upravo je izdao novu knjigu „Ocean i druge priče“ o svojim dogodovštinama na brojnim svjetskim putovanjima

Author Topic: Glavno jedro - oblik i baza  (Read 15254 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #20 on: November 11, 2008, 08:01:50 AM »
Quote
Razmisljanje gindac (podigac) - cunningham, vise je nego tocno, ali pod uvjetom da se nista drugo ne mice. I podigacem mozes zategnuti samo prednji porub (onaj koji je u jarbolu) ako malo pustis da se bum digne (popustanjem vanga i skote gl.jedra).
Naravno da sam mislio ako se ništa drugo ne dira. Da karikiram, popustimo vang i gl. škotu do kraja i zatežimo cunningham. Tada će uni djelovati samo nasuprotno (sami na sebe), samo po prednjem rubu jedra, ako zanemarimo onaj mali pomak prema nazad (prema krmi) oka za provlačenje (ili vezanje) konopa cunninghama. Ostalo mi sve štima. I da, ovo što si napisa da cunninghamom možemo raditi i onda kad je jedro pod opterećenjem čini mi se jedna od ključnih stvari (što podigačem ne možemo bez pražnjenja jedra).
Sad, te male finese s glavnim u krmu ... dobro je čuti druga razmišljanja i to testirati. Po mom mišljenju to što ću za 10-20-tak cm spustiti podigač da bi malo "nahrapavio" jedro ne utječe toliko puno na proj. površinu, od 0,7 do max 1,4%. Jedanput sam to (uspješno) testirao na regati i pokazalo mi se OK. Možda slučajno ali je bilo tako (bio je umjereni vjetar, ako se ne varam oko 10-12 čv, doduše ne baš čista krma - sa spinom). Postoji za to i utemeljenost u poligonu sila, ako se uključi otpor strujanju vjetra. Sad, da li je on veći od tih 0,7-1,4% izračunati ne znam. No uglavnom, valja i na to računati, probati, pa tko voli ... Samo skrećem pažnju i na taj detalj.
Quote
Dario:Kod mene je dosta teško i nespretno u refulima radit klizačem. pa zato preferiram škotu, osobito kad sam sam, ali logičnije je da je klizačem brže.
Mislim da se ne radi o brzini rada nego o tome da pomicanjem klizača jedro i dalje zadržava prije stvoreni pravilan (poželjan) arodinam. profil, samo se mijenja otklon jedra (otvorenost, zatvorenost jedra), dok se kod popuštanja škote mijenja i otklon i profil. Nekada je i to dobro, ali ne uvijek.
Quote
Vragec kaže da zategne kad porub počne vibrirati, zar služi samo tome, da se zaštiti materijal od raspadanja?
Mislim da me nisi točno citirao (shvatio). Ja nisam napisao samo tome, nego da smo zaboravili spomenuti i tu funkciju.
Quote
Vragecu: Većina čarter brodova ima jedra koja motaju u jarbol, mislim da kod njih nije baza u bumu. Ali većina starih kanti poput moje, ako nisu vlasnici zagriženi regatijeri, i imaju bijela jedra, ima bazu uvučenu.
Nisam mislio i na brodove s rol-jedrima, oni su posebna priča, to smo već apsolvirali. Mislio sam na brodove s klasičnim jedrima. No, možda imam krivu predodžbu. Od 20-tak brodova na kojima sam plovio možda ih je 4-5 bilo s "neklasičnim" jedrom, rol-jedrom, i čini mi se samo dva s uvučenom bazom. Možda stariji ili malo manji brodovi, ne znam. No, da ne tupim ...
Quote
E sad, u nečem se ne slažemo. Po meni, natezanjem "kana" stvaramo suprotnu silu na gindac, tj.isto ga natežemo ali prema dolje, te se stvara isti efekt na jedru, plići profil i micanje najdubljeg dijela prema napred, povoljno za višak vjetra. Stim da ako navlačimo jedro na dole, spuštamo težište kao što reče moj frend, a ne dižemo kao što bi bilo da natežemo gindac, što je opet povoljnije za jak vjetar
Jazo, ovo mi moraš malo pojasniti. Ne ovo što se ne slažemo jer dobro je da imamo različita mišljenja, ova rasprava tako ima smisla, nego ovo da natezanjem prema dolje (cunninghama) spuštamo težište, što ne bismo postigli podigačem. Ako misliš na tu malenu razliku u visini jedra ako ga nategnemo podigačem, pa to je samo par cm?! Ja sam negdje napisao da ništa nije zanemarivo ali baš toliko ... ? Hm. dobro, vjerojatno se i zbog takvih "sitnica" gube regate. Ako je tako, respektirajući tvoje razmišljanje, pazit ću na to slijedeći put.
Mislim da ipak nismo rekli sve, ni izbliza, o cunninghamu. Recimo, koliko on ima smisla bez "igranja" sa zadnjim štrajem u kombinaciji s frakcionalnim jarbolom i jarbolom s letom na vrhu jarbola.
Možda jedna od tema da bude samo "Cunningham", "Cunningham i zadnji štraj" ili tako nekako, ili "Glavno jedro - Cunningham (i zadnji štraj?)" kao nastavak ove teme, da se ova ne zatrpa? Pa onda slično za genovu, ... da je malo preglednije. Malo smo s baze otplovili po cijelom jedru, poprilično na cunninghamu.
Na kraju, ako sam dobro shvatio odgovore na moj upit, razlikujemo(?):
- otvaranje jedra (cijelog)
- otvaranje (samo) zadnjeg poruba jedra
- izvijanje jedra - po visini različito otvaranje poruba (ruba) jedra
(učio sam učio od srijede do petka ...)
« Last Edit: November 11, 2008, 09:39:50 AM by vragec32 »

Offline dag

  • Barba
  • *****
  • Posts: 797
  • Gender: Male
    • fotograf
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #21 on: November 11, 2008, 04:30:04 PM »
Lukavo, toga se nisam sjetio. Iskoristim dio između pete jarbola i prednjeg dijela buma na način da mi drugi krat ostaje na raspolaganju ako zatreba 8)
Tocno, samo ga tako u duplo provuces kroz oko na jedru i s druge strane zakvacis za kuku za koju se kvace kratovi.
Buduci da prije stavljanja drugog krata imas jos i prvi krat, sigurno ces cunningham osloboditi u međuvremenu. Cim si na prvom kratu, cunningham vise nema smisla.

Offline jazavac

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2838
  • Gender: Male
    • servis Frigomehaničar
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #22 on: November 11, 2008, 07:26:22 PM »
Sad, te male finese s glavnim u krmu ... dobro je čuti druga razmišljanja i to testirati. Po mom mišljenju to što ću za 10-20-tak cm spustiti podigač da bi malo "nahrapavio" jedro ne utječe toliko puno na proj. površinu, od 0,7 do max 1,4%. Jedanput sam to (uspješno) testirao na regati i pokazalo mi se OK. Možda slučajno ali je bilo tako (bio je umjereni vjetar, ako se ne varam oko 10-12 čv, doduše ne baš čista krma - sa spinom).
10-20 cm, nije li to malo puno, na koju visinu jarbola toliko otpuštaš? ja na moj 10m popustim 2-3cm, ne više?
Mislim da me nisi točno citirao (shvatio). Ja nisam napisao samo tome, nego da smo zaboravili spomenuti i tu funkciju.
Napisao si: ''Majolica - nešto vezano na nju.
Zaboravili smo spomenuti kod jačeg vjetra ono neugodno treperenje zadjeg dijela jedra (ventana?), od kojeg vam se diže kosa na klavi (posebno ako sami kupujete jedra), koji majolixom umirimo. Usput mislim da se time baš i ne dovije bolje strujanje ali nam se zato ne raspadne jedro.'' 8) Osim te funkcije nitko nije spomenuo drugu, a slažamo se obojica da potezanjem majolice razbijamo strujanje zraka preko zadnjeg poruba; dakle, koju još funkciju ima (sory ako je ovo OT)
Nisam mislio i na brodove s rol-jedrima, oni su posebna priča, to smo već apsolvirali. Mislio sam na brodove s klasičnim jedrima. No, možda imam krivu predodžbu. Od 20-tak brodova na kojima sam plovio možda ih je 4-5 bilo s "neklasičnim" jedrom, rol-jedrom, i čini mi se samo dva s uvučenom bazom. Možda stariji ili malo manji brodovi, ne znam. No, da ne tupim ...
Ma, nije to toliko bitno, bitno je da mi skužimo što je bolje, da bi jednog dana kad si uzmognemo priuštiti novo jedro znali što hoćemo. Usput, spomenuo si da nemaš efekta od navlačenja buma u os broda klizačem, ja sam imao slični problem sa starom genovom zbog rastegnutog materijala, vjerojatno kao što sam kažeš  je  to problem i kod tvog jedra?? :-\
Jazo, ovo mi moraš malo pojasniti. Ne ovo što se ne slažemo jer dobro je da imamo različita mišljenja, ova rasprava tako ima smisla, nego ovo da natezanjem prema dolje (cunninghama) spuštamo težište, što ne bismo postigli podigačem. Ako misliš na tu malenu razliku u visini jedra ako ga nategnemo podigačem, pa to je samo par cm?! Ja sam negdje napisao da ništa nije zanemarivo ali baš toliko ... ? Hm. dobro, vjerojatno se i zbog takvih "sitnica" gube regate. Ako je tako, respektirajući tvoje razmišljanje, pazit ću na to slijedeći put.
Mislim da ipak nismo rekli sve, ni izbliza, o cunninghamu. Recimo, koliko on ima smisla bez "igranja" sa zadnjim štrajem u kombinaciji s frakcionalnim jarbolom i jarbolom s letom na vrhu jarbola.
Možda jedna od tema da bude samo "Cunningham", "Cunningham i zadnji štraj" ili tako nekako, ili "Glavno jedro - Cunningham (i zadnji štraj?)" kao nastavak ove teme, da se ova ne zatrpa? Pa onda slično za genovu, ... da je malo preglednije. Malo smo s baze otplovili po cijelom jedru, poprilično na cunninghamu.
Na kraju, ako sam dobro shvatio odgovore na moj upit, razlikujemo(?):
- otvaranje jedra (cijelog)
- otvaranje (samo) zadnjeg poruba jedra
- izvijanje jedra - po visini različito otvaranje poruba (ruba) jedra
(učio sam učio od srijede do petka ...)
  Idem redom. Nisu to veliki pomaci, ali ako se već nešto miče, bolje u povoljnijem nego u nepovoljnijem smjeru. Uz Dagovu primjedbu da se cunninghamom radi 'na živo' bez popuštanja škote to mu (cannu..) daje dodatnu 'težinu' i razlog više da ga se katkad sjetimo upotrijebiti kad smo na granici kraćenja, a šteta je kratit prerano ili za kraću rutu npr.do bove a poslije imamo krmu pa nam treba više jedra.Svakako, još nisam probao, ovo je za mene sve teoretiziranje, ali kad pripremim sistem probat ću prvom prilikom kad budu uvijeti 'na granici kraćenja'. 8)
Ostale kombinacije o kojima pišeš... :-\ pa, neka admin odluči dali da otvori novu temu ili ćemo o tome ovdje, ali za sada još nisam na tako visokom nivou da bih tu imao što pametno za napisat, ali bih volio pročitat o tome od iskusnijih. Za sada bih htio utvrditi elementarno gradivo ;) To je kao kad sjedneš u neki vrhunski terenac pa prvo učiš blokadu za stražnji reduktor, pa prednji,  pa tlakove u gumama ,pa kombinacije svega, shvaćaš što oću reć, još sam na nivou škote i klizača, ostalo tek grebem po površini, minimalno koristim mogućnosti vanga, natega buma i krmenog štraja, sartige sam natrimao jednom i ne diram ih, ostalo isto. Ali ima tu još jedna sitnica. Teško je te stvari i trimati sa stvarno kvalitetnom povratnom informacijom jer su te finese tako male da  je razliku u + ili - brzini nemoguće precizno izmjeriti GPSom, trebalo bi imati dve ili četiri iste barke i u istim uvijetima podjednako iskusne posade različito trimati i nakon par pokušaja utvrditi dali je razlika u brzini brodova  plod slučajnosti, koncentracije i znanja posade ili različitog trima, dok npr. razlike u brzini i kutu u vjetar kod korištenja samo škote i klizača su mjerljive GPSom po nekom koliko toliko konstantnom vjetru (provjereno u praksi, razlike od par kabela do 0,5 čv!)ali ne shvati me krivo, nisam protiv toga da se raspravlja...Previše sam počeo filozofirati.  :police:  Otvaranje/zatvaranje jedra podrazumijevam izvijenost veća/manja, a rad škotom priznajem samo za kaca-laška galamu ljutog skipera na timunu ;D Možda griješim, bilo bi dobro da se ostali izjasne, rekoh negdje da sam samouk,  a takvi imaju veeeliku šansu našto krivo naučit :(

Tocno, samo ga tako u duplo provuces kroz oko na jedru i s druge strane zakvacis za kuku za koju se kvace kratovi.
Buduci da prije stavljanja drugog krata imas jos i prvi krat, sigurno ces cunningham osloboditi u međuvremenu. Cim si na prvom kratu, cunningham vise nema smisla.
Tako nekako sam i zamislio, moram vidit samo dali je oko dosta veliko, konop mi je fi 8mm, znači treba bit 16-20mm. Ako uspijem, napravim fotku i postam... 8) Ako na granici kraćenja dobijem malo na upravljivosti broda i lakše kormilo, isplati se :)
Za dvadeset godina, biti ćeš više razočaran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.– MARK TWAIN

Offline vragec32

  • Kontra-admiral
  • *******
  • Posts: 1807
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #23 on: November 12, 2008, 01:20:37 AM »
Quote
10-20 cm, nije li to malo puno, na koju visinu jarbola toliko otpuštaš? ja na moj 10m popustim 2-3cm, ne više?
Znaš onaj vic žena ... mesnica .... 20 cm? Što je kome 20 cm?
2-3 cm? Onda ti imaš jedro od nekog vrlo, vrlo čvrstog materijala (ili je moje k'o žvaka). Stvarno ne znam točno koliko je to ali za ilustraciju je OK, i to je tu negdje, možda sam mislio o popuštanju podigača za toliko (ponijet ću metar drugi put). Jedro je (ček' da vidim premjer ...) cca 14m i dužina podigača do stopera cca 20 m. Od nekog početnog napetog stanja jedra (kada ono ima najveću površinu) do popuštanja (podigača) 10 pa i 20 cm ne čini mi se puno. No, to koliko je to točno, nije toliko bitno. Želio sam reći da nastojim jedro malo "nahrapaviti" kako bi stvaralo što veći otpor strujanju vjetra preko njega ali ne opet toliko da mu bitno smanjim površinu. Da budem malo plastičan, u "krmi" smo, vjetar udara u jedro i struji (ne struji kao kod orce kada strujanju otpor površine jedra smeta i djeluje u kontra smijeru od kretanja) preko njegove velike izložene površine prema provi. Da bih mu to otežao (efikasnije iskoristio njegovu energiju) malo mu stvorim dodatne prepreke. Nije ni blizu isto ali za ilustraciju: znaš kad podvodni dio broda (kod nemarnog vlasnika) obraste onim "svim i svačim" - brod ne ide pa ne ide, gubi 1,2 ... i 3 čv.
Majolica?
Quote
onaj konop sta viri iz zadnjeg ruba se zove "majolica" i njime otvaramo i zatvaramo ventan (zadnji rub) jedra
To ti je odgovor za prvu funkciju.
Moj je osjećaj da se po jakom vjetru dušicom mora zatvoriti zadnji rub više nego što to traži profil jedra samo zato da bi ga umirili. Možda griješim. A zna li netko ili što misli zašto se trese zadnji rub?
Bum, jedro ... os broda? Verojatno je to to. To je takav brod, malo istegnuto jedro, malo trim jarbola ... (ali zato savršena posada  ;D ). Dag je to dobro napisao, ne vrijedi to za svaki brod isto.
Quote
neka admin odluči dali da otvori novu temu ili ćemo o tome ovdje, ali za sada još nisam na tako visokom nivou da bih tu imao što pametno za napisat, ali bih volio pročitat o tome od iskusnijih.
Možda možeš pametno pitati (ako već misliš da ne ono drugo)? Ja sam shvatio da mi možemo slobodno otvarati teme. Jasno, Njegova "je zadnja". Ako što nije OK, sječe, briše, premješta ...
Ako budemo samo čekali iskusnije, a da ih malo ne potaknemo, barem pitanjima, bojim se da ćemo se načekati.
A za povratnu informaciju kod isprobavanja ... svega i svačega, budući da sigurno ne možeš naći ni dva potpuno ista broda kamoli ostale iste uvjete, pa još danima da te prati, po meni su najbolje regate. Uvijek se nađe netko s kime se možeš "mjeriti". Na regati se ljudi ipak trude ploviti najbolje što mogu i znaju. To što npr. Gringo odjuri - nema veze, mi lovimo nekoga svog, iz svoje grupe (razine) i testiramo (se). Ne sve odjendanput, jer će nam tada sigurno i on pobjeći pa opet nema koristi, već se brusi jedna po jedna stvar, iz regate u regatu. A prije tog se malo "papirnato" stvari bistre, pa čak i ovako kako to mi pokušavamo, ako već nemamo na brodu nekog "supermena" pored sebe koji bi nam to samo utočio u glavu. Moš' mislit'!
« Last Edit: November 12, 2008, 01:22:19 AM by vragec32 »

Offline Dario

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 3121
  • Gender: Male
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #24 on: November 12, 2008, 12:36:53 PM »
Ja sam shvatio da mi možemo slobodno otvarati teme. Jasno, Njegova "je zadnja". Ako što nije OK, sječe, briše, premješta ...
Ako budemo samo čekali iskusnije, a da ih malo ne potaknemo, barem pitanjima, bojim se da ćemo se načekati.


ljudi, pa zato i je forum da SVATKO moze otvarat nove teme, svak pita sta ga znaim i daje odgovore..ja uz ovo , kao i svi mi, imam i vani zivot, ne stignem sve gledat, puno se stvari previdi

nova tema se moze otvorit makar za jedna komentar, tu s ene morate ustručavat!

zato ocekujm sad bar dvije nove teme  ;D

Offline dag

  • Barba
  • *****
  • Posts: 797
  • Gender: Male
    • fotograf
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #25 on: November 12, 2008, 01:52:14 PM »
... Ako na granici kraćenja dobijem malo na upravljivosti broda i lakše kormilo, isplati se :)
Mislim da ti to malo, na granici kracenja nece bas koristiti.

... Moj je osjećaj da se po jakom vjetru dušicom mora zatvoriti zadnji rub više nego što to traži profil jedra samo zato da bi ga umirili. Možda griješim. A zna li netko ili što misli zašto se trese zadnji rub?

Mislim da se izlazni (zadnji) rub jedra trese zbog turbulentnog strujanja zraka uz jedro. Turbulencije počinju već oko sredine jedra. To se dogadja stalno, i kod mirnog jedra, ali snaga strujanja i turbulencija koje ono stvara, nije dovoljna da bi napeto jedro treslo. Kada vjetar pojaca, i turbulencije pojacaju također pa im inače čvrsto jedro prestane biti dovoljno čvrsto i počne tresti. Buduci da napinjanje i peglanje jedra ima svoje granice, smislili su majolicu da smiri drmusanje koje ubija. Ne mislim da ima neku drugu funkciju.
Problem s zadnjim rubom naj očitiji je kod roll glavnog jedra koje nema šteke koje ukrućuju stražnji porub, i cim vjetar malo pojača, jedro trese. Takodjer kod stare ispuhane genove porub voli tresti.
I ja mislim da se zatezanjem majolice moze dodatno pokvariti strujanje na izlazu iz jedra.
E sad, da li postoje uvjeti u kojima je poželjno zatvoriti izlazni porub jedra? Možda u krmu? Nece li vang napraviti gotovo istu stvar?
Treba paziti i da se s zategnutom majolicom ne kaca naknadno škotu jer će dodavanje napetosti majolici možda uništiti štoper majolice ili će i konopčić sam puknuti.

Offline jazavac

  • Admiral
  • *********
  • Posts: 2838
  • Gender: Male
    • servis Frigomehaničar
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #26 on: November 12, 2008, 04:21:41 PM »
...Želio sam reći da nastojim jedro malo "nahrapaviti" kako bi stvaralo što veći otpor strujanju vjetra preko njega ali ne opet toliko da mu bitno smanjim površinu....
Mislim da sam shvatio što hoćeš reć. Ipak, 20 cm...pada mi na pamet jedan drugi  vic, ali nećemo sad ;D ;D ;D meni je gindac od žvakaće, ali tih par cm koje popustim/nategnem već poprilično znači...ali nije bitno koliko je cm, treba biti dobar tehničar ;D ;D ;D glavno da smo se razumijeli 8)
A za povratnu informaciju kod isprobavanja ... svega i svačega, budući da sigurno ne možeš naći ni dva potpuno ista broda kamoli ostale iste uvjete, pa još danima da te prati, po meni su najbolje regate. Uvijek se nađe netko s kime se možeš "mjeriti". Na regati se ljudi ipak trude ploviti najbolje što mogu i znaju. To što npr. Gringo odjuri - nema veze, mi lovimo nekoga svog, iz svoje grupe (razine) i testiramo (se). Ne sve odjendanput, jer će nam tada sigurno i on pobjeći pa opet nema koristi, već se brusi jedna po jedna stvar, iz regate u regatu. A prije tog se malo "papirnato" stvari bistre, pa čak i ovako kako to mi pokušavamo, ako već nemamo na brodu nekog "supermena" pored sebe koji bi nam to samo utočio u glavu. Moš' mislit'!
Da, regate su svakako najbolje prilike za provjeru trima. Tu sam nažalost u slaboj poziciji jer ne idem naokolo po regatama, a ni svaku lošinjsku ne uspijem odjedriti. A nas je tu samo tri krstaša koji redovito rekreativno jedrimo, sve različite barke kojima ne pašu isti uvijeti mora i vjetra, a čak se ni ne nađemo na moru svi zajedno više od jednom-dvaput godišnje.  :( Pa onda hvatam po moru nevine čarteraše veće od sebe i na njima se iživljavam   (zaštomiovdjenedolazievil?!?)
Mislim da ti to malo, na granici kracenja nece bas koristiti.
Tada mi je najpotrebnije? Kad je preporučljivo odn. kad je najkorisniji? Rekoh da nisam probao, nemam apsolitno nikakvo praktično iskustvo. Možda i to ovisi o tipu barke i njenim karakteristikama? ajde malo objasni kad stigneš 8)
Mislim da se izlazni (zadnji) rub jedra trese zbog turbulentnog strujanja zraka uz jedro. Turbulencije počinju već oko sredine jedra. To se dogadja stalno, i kod mirnog jedra, ali snaga strujanja i turbulencija koje ono stvara, nije dovoljna da bi napeto jedro treslo. Kada vjetar pojaca, i turbulencije pojacaju također pa im inače čvrsto jedro prestane biti dovoljno čvrsto i počne tresti. Buduci da napinjanje i peglanje jedra ima svoje granice, smislili su majolicu da smiri drmusanje koje ubija. Ne mislim da ima neku drugu funkciju.
Problem s zadnjim rubom naj očitiji je kod roll glavnog jedra koje nema šteke koje ukrućuju stražnji porub, i cim vjetar malo pojača, jedro trese. Takodjer kod stare ispuhane genove porub voli tresti.
I ja mislim da se zatezanjem majolice moze dodatno pokvariti strujanje na izlazu iz jedra.
E sad, da li postoje uvjeti u kojima je poželjno zatvoriti izlazni porub jedra? Možda u krmu? Nece li vang napraviti gotovo istu stvar?
Treba paziti i da se s zategnutom majolicom ne kaca naknadno škotu jer će dodavanje napetosti majolici možda uništiti štoper majolice ili će i konopčić sam puknuti.
Znači, ipak joj je najbitnija funkcija zaštita materijala jedra sprečavanjem vibracija izlaznog poruba? Ostale funkcije su samo za odlikaše ;D
Za dvadeset godina, biti ćeš više razočaran s onim što nisi napravio od onoga što jesi napravio. Zato otpusti konope. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati vjetar u svoja jedra. Istražuj. Sanjaj. Otkrivaj.– MARK TWAIN

Offline dag

  • Barba
  • *****
  • Posts: 797
  • Gender: Male
    • fotograf
Re: Oblik glavnog jedra - baza
« Reply #27 on: November 12, 2008, 09:25:52 PM »
Znači, ipak joj je najbitnija funkcija zaštita materijala jedra sprečavanjem vibracija izlaznog poruba? Ostale funkcije su samo za odlikaše ;D
Nije primarno zastita materijala , nego sprečavanje treperenja jer uništava koliko-toliko laminarno, uredno strujanje vjetra po jedrima, a kako se ta vibracija preko jarbola prenosi na cijeli trup, i laminarno strujanje mora oko trupa.
Cuvanje materijala je samo posljedica.